Martin Scorsese jedan je od najboljih u svom poslu.
Njegov sljedeći film bit će u kinima 2023. godine. Povodom njegovog 80. rođendana, osvrćemo se na njegovu filmsku karijeru i pet aspekata koji su ga učinili legendom, prebnosi DW.
Rediteljska legenda ne pada s neba. Tako je i Martin Scorsese morao zaslužiti svoje mjesto na vrhu. Sjajni filmovi puni ikonografskih slika su se urezali u pamćenje kino publike.
Amerikanac Martin Scorsese dugo je i zasluženo držao svoje mjesto.
Ovog 17. novembra slavi 80. rođendan – i nastavlja neumorno raditi. DW navodi pet razloga zašto je Scorsese jedan od velikana u povijesti filma.
Martin Scorsese ima šta za ispričati
Nekolicina virtuoza nove američke kinematografije na filmsko platno znaju prenijeti uzbudljive i zabavne, ponekad zanimljive, a često i spektakularne filmove.
Za razlikku od njih, Scorsese pokazuje da mu je istinski stalo do njegovih priča. To ima mnogo veze s njegovim porijeklom, njegovim dubokim korijenima u newyorškoj italijanskoj sredini pod utjecajem religije. Ali i zbog cijelog niza različitih interesa.
Osim stalnog budnog oka nad savremenim američkim društvom s njegovim društvenim lomovima, posebno kriminalom i nasiljem, reditelj ima nekoliko "hobija" kojima se posvećuje.
Rođen u New Yorku (1942), oduvijek je bio zainteresiran za film i historiju muzike. I Scorsese se dosljedno bavi svojim temama u svojim filmovima. Zločinačkom Amerikom u svojim mafijaškim epovima, potragom za smislom života u svojim vjerskim filmovima, kao i zanimanjem za muziku i film u svojim dokumentarcima. Postoji duboka potreba da reditelj podijeli svoje priče s gledateljem.
Martin Scorsese razumije svoja djela
Jedna je stvar pričati zanimljive priče u kinu. Ali, naravno, puno ovisi o tome kako je sve implementirano na filmu. Scorsese je pravi maestro, profesionalac, moglo bi se reći i darovit majstor.
Upotreba kinematografskih sredstava ovog reditelja gotovo je uvijek zadivljujuća i uvjerljiva.
Njegovi brutalni mafijaški filmovi oduzimaju dah zbog nasilnih scena. Njegovi muzički filmovi čine publiku da uživa. Njegovi komični mame osmijehe. Njegovi religiozno orijentirani filmovi potiču na razmišljanje.
I što je vrlo važno, Scorsese daje veliku slobodu umjetnicima koji sudjeluju u radu na njegovim filmovima. Zna se nositi s hollwoodskym zvijezdama. Legendarne su neke izvedbe Roberta de Nira ili kasnije Leonarda DiCaprija.
Dugi niz godina održavao je plodno umjetničko partnerstvo s videografima poput Nijemca Michaela Ballhausa. Slično je i s filmskim skladateljima i montažerima. Budući da Scorsese prihvata da ne može učiniti sve odmah i odjednom, mnogi su njegovi filmovi zreli i savršeni.
Martin Scorsese ima raznolike interese
Martin Scorsese se ne može staviti u jednu ladicu. Ns početku karijere hroničara nasilnog američkog društva skrenuo je pažnju na sebe filmovima poput "Ulica zla" i "Taksista". Publiku je potom iznenadio muzičkim filmom "New York, New York".
Predstavio se i djelima orijentiranim na komediju poput "Kralja komedije" i "U sitne sate". Godine 1988. oduševio je biblijskom dramom "Posljednje Kristovo iskušenje". Godine 2016. filmom "Šutnja". Na kraju je Scorsese čak poželio postati svećenik.
Uz svojih 27 dugometražnih filmova, Scorsese je snimio i nekoliko dokumentarnih filmova. Posebno onih posvećenih njegovoj strasti prema muzici.
Već 1978. snimio je dokumentarac o oproštajnom koncertu kanadske grupe "The Band". Nakon toga su uslijedili filmovi o Bobu Dylanu, Rolling Stonesima i Georgeu Harrisonu. Italijanoamerikanac također vlada umijećem dokumentarnog filma.
Martin Scorsese poznaje historiju filma
Nije greška ako filmski reditelj poznaje historiju svog medija. Neki filmaši, koji znaju mnogo o tradiciji i filmskoj umjetnosti, o historiji kinematografije i velikim rediteljima, često se izgube u svojim djelima.
Kroz previše aluzija i referiranja na prošlost. Scorsese nije takav. Svjestan je svog porijekla, poznaje američku, ali i evropsku i azijsku kinematografiju, Ali, svoje poznavanje filma ne iskazuje u svojim igranim filmovima. Scorsese njeguje vlastiti stil.
Svoje veliko poznavanje filmske historije pokazuje na još jedan način. Njegova dva opsežna dokumentarna filma o američkoj (Putovanje kroz američki film, 1995) i italijanskoj kinematografiji (Moje talijansko putovanje, 1999.) izvrsni su primjeri kako se može pristupiti njegovoj ljubavi prema filmu.
Sa detaljnim znanjem i emocijama, sa posvećenošću i inteligentnom analizom.
Martin Scorsese je vrijedan
U godinama kada drugi reditelji odlaze u penziju, Scorsece nastavlja da neumorno radi. Rano se pokazala ova njegova ogromna marljivost.
Scorsese opsesivno radi na svakom svom pojedinačnom projektu. Ukupno 27 igranih filmova, od kojih su neki vrlo složeni, nije baš loš rezultat. Tu je i devet dokumentarnih filmova, kao i televizijske produkcije, kratki filmovi i razvoj TV serija.
Ovome treba dodati i njegovu neumornu posvećenost izblijedjelom blagu historije filma.
Pošto je ranije prepoznao da analognom filmskom materijalu prijeti propadanje, osnovao je razne institucije za spašavanje starih bioskopskih filmova od uništenja.
Posebno je bio posvećen filmu u boji. Godine 1980., zajedno s drugim rediteljima, osnovao je „Filmsku fondaciju”, a 2007. „Fondaciju svjetskog filma”. To su dvije institucije posvećene restauraciji i ponovnom otkrivanju filmskih klasika.
I sljedeći film Martina Scorsesea također je u planu. Sa starim partnerom Robertom de Nirom i Leonardom DiCapriom u glavnim ulogama, reditelj planira adaptaciju vesterna.
Premijera filma "Ubice cvjetnog mjeseca" (Killers of the flowers moon) zakazana je za 2023. godinu u Cannesu.
