Rusija je prošlog vikenda objavila kako na "neodređeni rok" izlazi iz Sporazuma o deblokadi ukrajinskih crnomorskih luka za izvoz žitarica. Što znači da neće propuštati ukrajinske brodove prema Turskoj gdje se vrši pregled prije odlaska do krajnjim odredištima. Svijetu tako ponovno prijeti nova "prehrambena kriza" i kolapsa koji bi mogao uzburkati političke odnose u mnogim afričkim i azijskim državama koje ovise o ukrajinskom žitu.
Rusija ponovno igra na kartu "Igre gladi" kako bi izazvala prehrambenu apokalipsu i pokušala ga iskoristiti da popravi stanje na frontu te svoj ionako nagrizeni imidž. Bloomberg piše kako se očekuje da će zbog ruskog poteza i cijene žitarica na svjetskom tržištu porasti između 5 i 10 posto. Berza u Chicagu već je podigla cijene za gotovo 5 posto, a očekuje se daljini rast. Pogotovo na azijskim berzama, jer su mnoge upravo zemlje te regije pogođene ruskim potezom.
Ucjene oko žita i prehrambena kriza
Moskva je ponovno počela s ucjenama oko žita, provocirajući moguće nestašice hrane u siromašnim zemljama Afrike i Azije. Doduše, kako javlja Reuters, Turska, Ukrajina i UN su dogovorile za 31. oktobar "tranzitni plan za 16 brodova s oko 190 hiljadatona žitarica. Konvoj će krenuti dalje, unatoč povlačenju Rusije " te da su o tome obavijestili rusku stranu. Dok je za pregled u Turskoj spremno oko 40 brodova. Ruska agencija Ria novosti kaže da je to "dogovoreno bez sudjelovanja Moskve". Te da zbog toga "Rusiju taj dogovor ni na što ne obavezuje". Tako da se ne zna hoće li i kako ti brodovi proći.
Inače, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij kaže da Rusija već od sredine septembrapraktički "bojkotira" sporazum. Te otežava prolaz brodovima sa žitarica, navodeći da je "zapelo" čak 176 brodova s preko 2 miliona tona žitarica. Isto tako 101 brod čeka dozvolu prolaska prema ukrajinskim lukama gdje ih čeka žito za utovar. U Crnom moru te na ulasku u Bospor stvara se ogromna gužva zbog ovakve ruske odluke.
7 miliona ljudi će ostati bez hljeba
Ondrej Jermak, šef ureda ukrajinskog predsjednika, pak kaže kako će zbog toga preko 7 miliona ljudi ostati bez hljeba. U prvom redu u Jemenu, Bangladešu Egiptu i Alžiru. Dok britanski Telegraph navodi kako je zbog ruskog izlaska iz Sporazuma iz ukrajinskih luka ne može krenuti već natovarenih 40 hiljada tona pšenice namijenjene Etiopiji, iz humanitarnog paketa. Etiopija bi se zbog toga mogla naći u najgoroj prehrambenoj krizi u zadnjih 50 godina.
Podsjetimo da je Rusija zamrznula svoje sudjelovanje u Sporazumu, zbog, kako su rekli, "napada na njihove brodove koji "dežuraju u pšeničnom koridoru". Radi se, kako kažu u Moskvi, napadima dronovima iz Odese, koji su izvršeni, tvrde, uz pomoć "britanskih savjetnika". Marija Zaharova, glasnogovornica ruskog ministarstva vanjskih poslova, optužila je pak Ukrajinu zbog novonastale situacije.
Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock pozvala je Rusiju da se "vrati u sporazum".
"Mogu li porodice u Libiji, Nigeru ili Bangladešu sebi omogućiti ručak? Ne smije se ovisiti o ratnim planovima ruskog predsjednika, kazala je Baerbock.
Prehrambena kriza i njeno korištenje u vojne svrhe
Iz NATO-a su poručili da Moskva ne smije koristiti krizu sa žitaricama u političke i vojne svrhe. Rusija je izašla iz "pšeničnog" Sporazuma u trenucima kada su zapeli na frontu. A ni zima još nije onako stisla Evropu kako su zamisli. Inače, od kraja jula kada je dogovoreno uz posredovanje Turske i UN-a da Rusija omogući brodovima s ukrajinskom pšenicom da izađu iz Crnog mora i krenu ka svojim krajnjim odredištima - uglavnom prema siromašnim zemljama Afrike i Azije, otpremljeno je preko 10 miliona tona žitarica. Ukrajina je na summitu podunavskih država već dogovorila da se ponovno aktivira "dunavska ruta", preko luka u Moldaviji i Rumunij. Ali one imaju slabiju i manju propusnu moć, pa bi to drastično smanjilo količinu žitarica, ali i poskupilo njen prijevoz. S druge strane i Francuska radi na tome da se Ukrajini omogući izvoz hrane kopnenim putem, uglavnom vozom, preko Poljske i Rumunije,.
Optužbe iz Rusije
Iz Rusije pak optužuju Ukrajinu da je najveći dio žitarica "završio" u razvijenim evropskim državama. Dok su siromašne zemlje dobile tek 3 posto žitarica. Ove tvrdnje u Kijevu odbacuju tvrdeći da je većina žitarica stigla upravo korisnicima iz najsiromašnijih država, što sada Rusija nastoji spriječiti. Istodobno ruski ministar poljoprivrede Dmitrij Patrušev, inače sin Nikolaja Patruševa, sekretara ruskog Vijeća nacionalne sigurnosti, izražava spremnost da Rusija isporuči 500 hiljada tona žitarica besplatno zemljama Afrike, prenosi ruska agencija TASS. Ruski predstavnik u UN-u Dmitrij Poljanski zatražio je sjednicu Vijeća sigurnosti UN-a, zbog nove krize. Dok turski mediji javljaju da su u stalnom kontaktu s ruskom stranom oko "rješavana krize". No, navode da još nije u planu razgovor oko toga ruskog predsjednika Putina i turskog kolege Recepa Tayyipa Erdoğana. Glavni sekretar UN-a António Guterres odgodio je na jedan dan, zbog novonastale situacije, svoj dolazak na summit Arapske lige u Alžiru, gdje će i jedna od tema biti nova prehrambena kriza.