Svaki 11. juli kada iščitavamo 8.372 imena ubijena tokom genocida u Srebrenic, 5. februara kada se sjećamo prvog masakra na Markalama ili bilo kojeg drugog datuma kada nam se vraćaju slike monstruoznih zločina, sjetimo se i propale revizije presude protiv Srbije.
Ta revizija trebala je građanima Bosne i Hercegovine donijeti puno pravo da bez zadrške i s pravnim legitimitetom za takve zločine jasno imenuje Srbiju, odnosno njenu tadašnju vlast.
Konačna odluka o pokretanju revizije presude pred sudom u Hagu donesena je 17. februara 2017. godine. Te godine isticao je i rok za podnošenje zahtjeva za reviziju od 10 godina. Za BiH negativna presuda donesena je 2007. godine.
Deset godina poslije , Izetbegović je dobio podršku da pokrene taj postupak revizije. Desilo se to simbolično u sarajevskoj Vijećnici, gdje Bakir Izetbegović kao član Predsjedništva BiH, okupio sve bošnjačke političare i intelektualce kako bi dobio podršku. I dobio bi je.
Ovaj događaj bit će ključan za ono što će se kasnije desiti.
"Odluka Predsjedništva donesena je legalno, u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine i Poslovnikom o radu Predsjedništva Bosne i Hercegovine", kazao je Izetbegović i naglasio da je Softić ovlašten odlukom Predsjedništva iz 2002. godine da podnese zahtjev za reviziju, te da nije potrebna nikakva nova odluka ili novo imenovanje Predsjedništva BiH.
Izetbegović je tad kazao da su aplikaciju BiH za reviziju presude sačinili vrhunski međunarodni pravni stručnjaci.
"Uvjeren sam da je ova aplikacija Bosne i Hercegovine za reviziju presude iz 2007. godine pravno kredibilna i da je u skladu sa Statutom i Pravilima Međunarodnog suda pravde", rekao je Izetbegović.
"Cilj današnjeg okupljanja je upoznati vas sa bitnim elementima aplikacije za reviziju, i dobiti vašu iskrenu podršku za njeno podnošenje", kazao je odmah na početku Izetbegović.
Ispostavilo se da je sve ovo Izetbegović jednostavno slagao. BiH nije imala nove argumente, Softić nije imao legitimitet. Zahtjev za reviziju presude zaustavljen je na pisarnici Međunarodnog suda pravde u Hagu. Što je bila neviđena bruka.
Tako je propao i posljednji pokušaj da se Srbija pravno-formalno proglasi krivcem za ono što je objektivno radila i dirigirala tokom agresije na BiH.
Žestoke reakcije uslijedile su nakon toga. Na Izetbegovića se obrušio čitav niz političara, advokata, pravnika... Posebno nakon što je izašlo na vidjelo da je od svih u Vijećnici, kao i javnosti, krio ključne stvari. Kao što je to da Softić nije imao legitimitet i da je na to upozoravan. Zašto je ova ključna diplomatsko-pravna akcija države BiH, predvođena Izetbegović, urađena tako traljavo? Namjerno ili jednostavno iz gluposti, nesumnjivo je nanijela ogromnu štetu državi, a onima koji su se nadali da će Srbija biti konačno proglašena krivom dodatnu bol da to nikad neće ni biti.
Danas Izetbegović ima drugačije viđenje na sve što se dešavalo. Kao i Softić. Obojica su govorila za Al Jazeeru Balkans o ovoj temi. Zanimljivo je poslušati odgovore, argumente kao i različita tumačenja Softića i Izetbegovića.
Zanimljivo je pročitati i tadašnju izjavu današnjeg koalicionog partnera Bakira Izetbegovića - Željka Komšića. Iz njegove izjave jasno je da je bio skeptičan i nimalo uvjeren i ono što je lider SDA rekao.
“Mislim da je gospodin Izetbegović već donio odluku i ovaj sastanak na koji smo pozvani je jedna vrsta pokušaja da se raspodijeli teret odgovornosti te odluke. Šta god da bude, odluka nije lagana. Ona je takve vrste da u ovoj situaciji ne možete izaći sa bilo kakvom vrstom političke pobjede. Moj utisak je da je Izetbegović donio odluku da se ide u reviziju, ali vidjećemo, i po meni se nakon toga otvaraju dva pitanja. Treba politički odgovoriti na krizu koja će uslijediti nakon toga u BiH i u regiji, ne treba zaboraviti da idu izbori u Srbiji i valja će narodu onda odgovoriti šta ako sud odbije taj zahtjev s obzirom na sve što smo imali priliku čuti od pravnih stručnjaka“, rekao je Komšić.
