Previranje na Balkanu naziv je diskusije koju je u New Yorku organizirao institut Harriman, pri prestižnom Univerzitetu Columbia. Govorilo se o žarišnim tačkama na Zapadnom Balkanu, uključujući BiH. Nakon tvrdnji koje su iznesene tokom diskusije stigao je i komentar američkog State Departmenta.
Momentalna previranja na Balkanu, tačnije, u Srbiji, na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, mogu se uporediti sa uzburkanom situacijom na Balkanu 90-tih koja je vodila raspadu Jugoslavije.
Zemlje regiona su i dalje medjusobno povezane, te se i nestabilnost lako prelijeva iz jedne zemlje u drugu. Uz to, u svjetlu šire geopolitičke situacije, rata u Ukrajini, jačanja ekstremno desničarskih struja u Evropi - a sve to onda u kombinaciji sa tendencijama izolacionizma, takvo stanje ostavlja brisani prostor za ruski utjecaj, bio je jedan od zaključaka grupe istaknutih panelista.
"Kriza u BiH je počela od pisma državnog sekretara Blinkena"
"Posebno ćemo se danas osvrnuti na krizu u BiH. Koja je, kako ja vjerujem, izvorno otpočela pod pokroviteljstvom vanjske politike Sjedinjenih Država. Putem pisma koje je državni sekretar Blinken poslao u martu 2021. kolektivnom Predsjedništvu BiH. U kojem je pozvao na izbornu reformu. Ta izborna promjena se promovirala po nalogu hrvatske desničarske partije HDZ u BiH. Ovo je kuliminiralo kad se visoki predstavnik Christian Schmidt, ne samo konsultirao sa hrvatskom vladom, nego i primijenio bonske ovlasti kako bi nametnuo izmjene Izbornog zakona tokom samog samog prebrojavanja glasova 1. oktobra. Opisati taj potez šokantnom predstavom oholosti i neliberalnosti, je preblago", rekla je domaćin događaja, profesorica međunarodnih odnosa na Harriman Institute, Tanya Domi.
State Department: Kriza u BiH je odgovornost političkih lidera, a ne Sjedinjenih Država
Glas Amerike je zatražio komentar ovih navoda od američkog State Departmenta. Odgovor je stigao putem Ureda za medije Američke ambasade u Sarajevu:
“Dugotrajna politička kriza u BiH odgovornost je političkih lidera te zemlje, a ne Sjedinjenih Država. A posebno ne jednog pisma državnog sekretara. U pismu se podsjećaju lideri BiH da je izborna reforma nužnost kako bi se provele odluke Evropskog suda za ljudska prava i odluke Ustavnog suda BiH. Te kako bi se ojačao izborni integritet u BiH u skladu sa preporukama OSCE-a. Sjedinjene Države i EU su pomogle u održavanju razgovora kako bi podstakle političke stranke da dođu do neophodnog kompromisa kako bi se konačno postigli rečeni ciljevi - koji su ključni za za euroatlantsko pridruženje kao i za vladavinu prava. No, strane se nisu uspjele dogovoriti. Navodi kako su ti razgovori za cilj imali ispuniti težnje samo jedne političke stranke, su apsolutno netačni", piše u odgovoru State Departmenta.
U dodatnoj molbi Glasa Amerike profesorici Domi da pojasni navode, ona je rekla između ostaloga kako američka vanjska politika od slanja pisma u martu 2021. do danas nije odgovorila na bh. krizu s konkretnim strateškim rješenjem. Dodala je kako američki pristup reformi Izbornog zakona praktički unaprijedio etničke napetosti. A u ovom zadnjem slučaju tokom izbora, i otišao na ruku jednoj politčkoj partiji.
"Kriza u BiH implementirana iz Zagreba, Washingtona i Londona"
Reuf Bajrović iz Evropske alijanse smatra da je "momentalna kriza u Bosni i Hercegovini implementirana iz Zagreba, Washingtona i Londona. Smatra je najvećom krizom od 1992. godine. Dodajući da je to i najveća kriza kredibilnosti Sjedinjenih Država kod naroda u BiH od rata do danas ". Ali dodaje da nije prekasno da se to popravi, ako bude volje.
Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije, kaže da je trenutka politika Washingtona u odnosu na ne samo BiH, nego cijeli zapadni Balkan, pacifikacija. To jest nastojanje da Balkan jednostavno ne bude problem. Dodajući da će najveću korist od trenutnog procesa imati oligarsi na Balkanu, prvenstveno Milorad Dodik, ali i svi ostali.
"Trenutni potezi međunarodne zajednice vode na zaključak da su Washington i svi ostali odustali od integrirane BiH", kaže Bassuener. On je dodao "da smatraju da Balkan u suštini počiva na plemenskim osnovama. I jedino što se može učiniti jest ostvariti pojedine dogovore s potencijalnim ratnim vođama".
Najveću korist od ovoga, upozorava Bassuener, ima Rusija.
