U blizini mjesta olupine Titanika 1998. godine snimljen je misteriozan signal na sonaru. Signal je snimio Paul Henry Nargeolet. On je čak više od 30 puta ronio do morskog dna na kojem leži Titanic.
Misterij je ostao neriješen desetljećima i niko nije uspio utvrditi je li riječ o još jednoj olupini broda, kakvoj geološkoj karakteristici ili nečem posve novom. No, ove godine misterij je napokon riješen, piše Science Alert.
Misteriozan signal je ustvari - bazaltni greben
U ekspediciji do ostataka Titanika ranije ove godine, Nargeolet i njegovi kolege istraživači uspjeli su dokumentirati dubokomorski greben prepun morskog života, oko 2900 metara ispod površine mora.
Nismo znali šta ćemo otkriti. Na sonaru, ovo je moglo biti bilo što, uključujući potencijal da se radi o još jednom mjestu brodoloma. Tražio sam priliku da istražim ovaj veliki objekt koji se pojavio na sonaru tako davno. Bilo je nevjerovatno istražiti ovo područje i pronaći ovu fascinantnu vulkansku formaciju koja vrvi od toliko života, kaže Nargeolet.
Taj novootkriveni bazaltni greben, privremeno je nazvan Nargeolet-Fanning po Nargeoletu i Oisínu Fanningu, istraživačkom specijalistu u ekspediciji.
Kada sam saznao za mogućnost ronjenja kako bih otkrio misterij onoga što je viđeno na sonaru 1998. godine, znao sam da želim sudjelovati u tome, rekao je Fanning.
Kako život preživljava na tom mjestu?
Tim sada želi podijeliti svoja otkrića s drugim naučnicima kako bi poboljšali svoje znanje o životu u morskim dubinama. Jedan zanimljiv put naučnog istraživanja ima za cilj utvrditi kako vrste života, koncentracija organizama i sastav cjelokupnog ekosistema varira između grebena Nargeolet-Fanning i poznate olupine broda u čijoj se blizini nalazi.
Sličnosti i razlike pomoći će nam da bolje razumijemo naše dubokomorsko okruženje, kaže Steve Ross sa Univerziteta North Carolina.
Istraživači su također prikupili brojne uzorke vode koji se mogu provesti kroz postupke analize DNK okoliša. Sve kako bi saznali više o vrstama s kojima imamo posla na ovom novootkrivenom grebenu. Računalni modeli također će se koristiti da se utvrdi kako život preživljava tamo gdje jest. Što je povezano sa stalnim naporima naučnika da saznaju više o tome kako se spužve i koralji uspijevaju tako široko proširiti preko okeana.
Sve to igra ulogu u nastavku istraživanja o tome kako klimatske promjene utječu i na okeane. Te kako bi se ti osjetljivi ekosistemi mogli prilagoditi i preživjeti dok se okeanske vode zagrijavaju.
Moramo podijeliti ove informacije sa naučnom zajednicom i kreatorima politike kako bismo bili sigurni da će ovi osjetljivi ekosistemi dobiti odgovarajuću pažnju i zaštitu koju zaslužuju, kaže morski biolog Murray Roberts sa Univerziteta Edinburgh u Velikoj Britaniji