Bidenova administracija namjerava smanjiti sankcije autoritarnom režimu Venezuele kako bi otključala rezerve nafte i plina.
Prema pisanju Wall Street Journala, vlada venecuelanskog predsjednika Nicolása Madura će u zamjenu za ublažavanje sankcija nastaviti pregovore s opozicijom u zemlji kako bi se pripremili uvjeti potrebni za održavanje slobodnih i poštenih predsjedničkih izbora 2024. Sjedinjene Države, venecuelanska vlada i neki venecuelanski opozicionari također su se dogovorili za oslobađanje stotine miliona dolara u venecuelanskim državnim fondovima zamrznutim u američkim bankama kako bi se platili uvoz hrane, lijekova, opreme za popravak oštećene elektroničke mreže u zemlji te komunalni vodovodni sistem.
Američki dužnosnici rekli su da se o detaljima plana raspravlja jer sve ovisi o tome hoće li Madurovi saradnici nastaviti razgovore s opozicijom u dobroj vjeri.
Ako se dogovor provede, naftnoj kompaniji Chevron Corp. i drugim internacionalnim kompanijama bit će ponovno dopušten rad u Venezueli, a kratkoročno će se omogućiti stavljanje nove nafte na tržište.
Venecuela je 1990-ih bila veliki proizvođač nafte i crpila više od 3,2 miliona barela. Državna industrija propala je zbog korupcije i lošeg upravljanja. Proizvodnja je smanjena, a zapadne firme su istjerane iz zemlje nakon što je Trumpova administracija uvela sankcije. Najstrože sankcije uvedene su 2019., kada su SAD i deseci njegovih saveznika proglasili oporbenog vođu Juana Guaidóa legitimnim predsjednikom Venecuele. Njegov pokret, međutim, nije uspio svrgnuti Madura.
Zaokret u zapadnoj politici poslao bi signal tržištu jer korak SAD dolazi u trenutku kada su se zemlje saveza zemalja proizvođača nafte, koji kontrolira više od polovice svjetske proizvodnje, OPEC+, dogovorile da će smanjiti proizvodnju kao odgovor na pad cijena. Prijedlog predvođen Rusijom i Saudijskom Arabijom razljutio je Bidenovu administraciju. Ponovo pokretanje crpilišta u Venecueli moglo bi biti odgovor SAD i evropskim zemljama koje pokušavaju osigurati nove izvore energije u jeku rata u Ukrajini i sankcija uvedenih Rusiji.
Također, sporazum Venecuele i SAD, o kojem će se više znati krajem ovog mjeseca, signal je da je Washington voljan prekinuti pritisak protiv Madurove vlade.
Rizik ovakvog postupka leži u činjenici da bi plan mogao Maduru omogućiti zadržavanje autoritarne kontrole. Plan bi mogao biti nepopularan medu Madurovim tvrdolinijašima jer bi značio da se predsjednik okrenuo prema neoliberalizmu.
Glasnogovornik Chevrona Ray Fohr nije komentirao predloženi dogovor Wall Street Journalu, ali je rekao da tvrtka u Venecueli ima ‘‘ulaganja i veliku radnu snagu koja ovisi o njihovoj prisutnosti‘‘.
Bivši izvršni direktor firme Ali Moshiri, koji je nadgledao širenje Chevrona u Latinskoj Americi, izjavio je kako procjenjuje da bi zemlja mogla dostići proizvodnju od 1,5 miliona barela u dvije godine ako se sankcije ublaže. Među važnim projektima u Venezueli su plinsko polje Perla na moru, kojim upravljaju kompanije španski Repsol iz italijanski ENI.
Razgovori između dužnosnika SAD i Venecuele traju od marta, ali su dobili zamah u subotu nakon što je Venecuela oslobodila šest američkih državljana i jednog stalnog stanovnika SAD. U zamjenu, SAD je oslobodio nećake prve dame Venezuele Cilije Flores koji su bili osuđeni za trgovinu drogom.
