Kineski borbeni avioni ili bespilotne letjelice koje upadnu u teritorijalni zračni prostor Tajvana smatrat će se "prvim udarom", upozorio je u srijedu tajvanski ministar odbrane, dok otok jača svoju odbranu kao odgovor na vojni pritisak Pekinga, javlja CNN.
Ministar odbrane Chiu Kuo-cheng to je rekao obraćajući se vlastima o prijetnjama nedavnog niza kineskih eskalacija, zbog kojih su kineski ratni avioni i dronovi letjeli u blizini autonomnog otoka.
Chiu nije precizirao kako će Taipei odgovoriti ako avion Narodnooslobodilačke vojske probije teritorijalno ograničenje, definirano kao 12 nautičkih milja (22,2 kilometra) od obale otoka.
Velika promjena
“U prošlosti smo rekli da nećemo prvi napasti, što je značilo da nećemo ispaliti prvi hitac, a da Kina prije toga ne ispali artiljerijske granate ili projektile”, rekao je Chiu Kuo-cheng.
“Ali sada se definicija očito promijenila, budući da je Kina koristila sredstva poput dronova. Stoga smo se prilagodili i gledat ćemo na svaki prelazak zračnih entiteta (u teritorijalni zračni prostor Tajvana) kao na prvi udar”, rekao je Chiu tokom sastanka Odbora za vanjsku i nacionalnu odbranu zakonodavnog tijela.
Ranije ove godine, tajvanska predsjednica Tsai Ing-wen rekla je da će otočna vojska poduzeti "nužne i snažne protumjere prema potrebi" protiv, kako je nazvala, kineske taktike ratovanja u sivoj zoni, uključujući "uznemiravanje dronovima". “Nećemo dati Kini izgovor za stvaranje sukoba. Nećemo izazivati sporove i bit ćemo suzdržani, ali to ne znači da nećemo djelovati”, rekao je Tsai.
Pod pritiskom zastupnika u srijedu, Chiu je rekao da tajvanska vojska "definitivno ima svoju crvenu liniju" kada je riječ o odbrani otoka i naglasio je da će vojska pokrenuti "protumjere" u trenutku prelaženja te crvene linije. Međutim, nije naveo koja je crvena linija i šta će te protumjere biti.
Napetost je na vrhuncu
CNN je kontaktirao kinesko ministarstvo vanjskih poslova za komentar i čeka odgovor. Tajvan leži manje od 110 milja (177 kilometara) od obale Kine. Više od 70 godina dvije strane imaju odvojeno upravljanje, ali to nije spriječilo kinesku vladajuću Komunističku partiju da proglasi otok svojim, unatoč tome što ga nikad nije kontrolirala.
Kineski čelnik Xi Jinping rekao je da je "ponovno ujedinjenje" Kine i Tajvana neizbježno te je odbio isključiti upotrebu sile. Napetosti između Pekinga i Taipeija na vrhuncu su u posljednjih nekoliko desetljeća, dok kineska vojska održava velike vojne vježbe u blizini otoka.
Nakon posjeta predsjednice Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi Tajvanu početkom augusta, Kina je pojačala taktiku vojnog pritiska na otok, šaljući borbene avione preko srednje linije Tajvanskog tjesnaca, vodenog tijela koje razdvaja Tajvan i Kinu.
Desetljećima je centralna crta služila kao neformalna linija razgraničenja između njih, a vojni upadi preko nje bili su rijetki. Ali Chiu je rekao da je Peking sve to "poremetio". Rekao je da je Kina "promijenila status quo" i "uspostavlja novu normalu".
Chiuova izjava pridonosi kompliciranoj sigurnosnoj situaciji preko tjesnaca, nakon nedavnih izjava američkog predsjednika Joea Bidena da će američko vojno osoblje braniti Tajvan ako kineska vojska pokrene invaziju na demokratski uređen otok.
Kina se priprema na vojno preuzimanje otoka
Prema politici "Jedne Kine", SAD priznaje kinesko stajalište da je Tajvan dio Kine, ali nikada nije službeno priznao pravo Komunističke partije na autonomni otok od 23 miliona stanovnika. SAD osigurava Tajvanu odbrambeno oružje, ali je namjerno ostao dvosmislen oko toga hoće li vojno intervenirati u slučaju kineskog napada.
Prema američkoj obavještajnoj zajednici, Kina aktivno pokušava izgraditi vojsku koja će biti sposobna preuzeti Tajvan, čak i usprkos američkoj podršci otoku. Ranije ove godine, zamjenik direktora CIA-e David Cohen rekao je da iako bi kineski čelnici radije stekli kontrolu nad Tajvanom "nevojnim sredstvima", žele da vojska te zemlje ima sposobnost preuzeti kontrolu nad otokom do 2027., ako bude donesena takva odluka.