Čini se da evropska energetska kriza ulazi u opasnu novu fazu. Potvrde li se ili pojačaju sumnje da Rusija stoji iza eksplozija koje su u ponedjeljak izazvale curenja plina na dva plinovoda Sjeverni tok na dnu Baltičkog mora, sigurnosne implikacije za kontinent bile bi dalekosežne.
Ideja da je podmorska energetska i komunikacijska infrastruktura EU postala ruska meta natjerala bi evropske vojske da se pripreme za uvelike neočekivanu novu frontu u ukrajinskom ratu koja bi ih mogla dovesti u izravan obračun s ruskom mornaricom, piše Politico.
Velika Britanija već dugo izražava strah da bi ruske podmornice u Atlantiku i drugim sjevernim vodama mogle prekinuti podmorske kabele ključne za internet. Ovosedmične eksplozije čine da ti strahovi izgledaju manje izmišljeni i vraćaju sjećanja na vrhunac Hladnog rata, kada su se NATO i sovjetske flote - a posebno njihove podmornice - igrale mačke i miša na Baltiku s velikim ulozima.
Norveški ministar nafte i energetike Terje Aasland rekao je u utorak navečer nacionalnoj televiziji NRK da će se "poduzeti koraci za povećanje pripravnosti" oko naftne i plinske infrastrukture nakon razgovora između vlade, vojske, policije i operateri.
Curenje plina iz Sjevernog toka dogodilo se dan nakon što su norveške vlasti pozvale na oprez nakon pojave neidentificiranih dronova u blizini naftnih i plinskih platformi. U julu je britanska Kraljevska mornarica izdala neobično konkretnu izjavu da je pratila ruske podmornice niz norvešku obalu.
Istrage o curenju plinovoda u toku su u Danskoj i Švedskoj, zemljama čiji su teritoriji najbliži poprištima incidenta. Danska premijerka Mette Frederiksen nazvala je eksplozije namjernim napadom, ali nije identificirala krivca. Švedska premijerka Magdalena Andersson također je izjavila da se "vjerovatno radi o namjernom činu, odnosno da je to vjerojatno čin sabotaže". Ostali evropski čelnici kao da su već odlučili koga će okriviti.
"Danas smo se suočili s činom sabotaže", rekao je poljski premijer Mateusz Morawiecki u utorak. Iako nije eksplicitno imenovao Rusiju, nagovijestio je krivca, dodavši: "Ne znamo sve detalje onoga što se dogodilo, ali jasno vidimo da se radi o činu sabotaže, povezanom sa sljedećim korakom eskalacije situacije u Ukrajini".
Ukrajina je bila manje suzdržana oko imenovanja počinitelja. Mihajlo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika, nazvao je incidente "terorističkim napadom koji je isplanirala Rusija i činom agresije prema (EU)".
Robert Habeck, njemački vicekancelar i ministar gospodarstva, brzo je naglasio ozbiljnost mogućih potrebnih odbrambenih mjera.
"Mi smo, naravno, u Evropi i Njemačkoj u situaciji da je ključna infrastruktura - i opskrba energijom se može ubrojiti u to - potencijalne mete. Njemačka je zemlja koja zna kako se braniti, a Evropa je kontinent koja može zaštititi svoju energetsku infrastrukturu", rekao je Habeck.
Dok kontinent čeka odgovore, neki već važu kakvu je poruku Rusija željela poslati ako se to pokaže kao čin namjerne sabotaže.
Morawiecki i Frederiksen pojavili su se zajedno u Goleniówu u Poljskoj na ceremoniji otvaranja još jednog plinovoda - Baltičkog plinovoda od Norveške do Poljske - koji bi trebao početi s radom u subotu.
Ako je iza napada na Sjeverni tok stajala Rusija, tajming je možda bio namjeran, smatra Simone Tagliapietra, viša saradnica u think tanku Bruegel, specijaliziranom za energetsku i klimatsku politiku EU.
"Baltički plinovod je bio glavni put da se Poljska diverzificira od Rusije, ovo bi mogla biti simbolična stvar", rekao je Morawiecki, sugerirajući da bi Rusija također mogla napasti poljsku alternativnu opskrbnu liniju.
Ali ključna implikacija za Evropu ide mnogo dalje od čiste simbolike, dodao je Morawiecki.
"Evropa bi trebala shvatiti da energetska infrastruktura predstavlja sigurnosne rizike. Ako se ove zime nešto ovakvo dogodi našim plinovodima za Norvešku ili Alžir, u velikoj smo nevolji. Moramo povećati naše sigurnosne aktivnosti na kritičnoj energetskoj infrastrukturi jer bi neprijateljski faktori mogli ponoviti ovakve akcije", rekla je Tagliapietra.
I dok se očekuje da će diplomati EU u srijedu u Briselu raspravljati o incidentima, vlasti u Danskoj i Švedskoj žure utvrditi što se točno dogodilo. Ključno je pitanje zašto bi Rusi sabotirali vlastite plinovode, vitalne arterije koje su donedavno pumpale unosan izvoz plina u Evropu.
Međutim, budući da Sjeverni tok 2 još nije u pogonu i da je Rusija tokom septembra zatvorila Sjeverni tok 1, stvarne implikacije ovih incidenata na opskrbu plinom za Evropu - i finansijski trošak za Gazprom i Rusiju - zapravo su ravne nuli.
Čin sabotaže također bi se uklopio u kremaljski igrokaz prikrivenih agresija osmišljenih da zastraše i uznemire, kao što je trovanje u Salisburyju u Ujedinjenom Kraljevstvu 2018. godine, eksplozija češkog skladišta marta 2014., te niz eksplozija u skladištima oružja u Bugarskoj, posljednja u julu ove godine.
Sam Kremlj je curenje plina u Baltičkom moru nazvao "zabrinjavajućim". Glasnogovornik Dmitrij Peskov rekao je sljedeće: "Trenutno ne možemo isključiti nijednu mogućnost. Očito je da postoji neka vrsta oštećenja cijevi. Prije rezultata istrage, nemoguće je isključiti nijednu opciju".
Dva curenja dogodila su se u blizini dvostrukog plinovoda Sjeverni tok 1, sjeveroistočno od danskog otoka Bornholm, a jedno je curenje zabilježeno u blizini plinovoda Sjeverni tok 2 uz jugoistočnu obalu otoka, objavile su u utorak danske pomorske vlasti.
Glasnogovornik Danske odbrambene komande rekao je da su se dva curenja dogodila u području mora koje je dio danske isključive ekonomske zone (EEZ) (ali ne u obalnim teritorijalnim vodama), a jedno se dogodilo u švedskom EEZ-u.
Švedska nacionalna seizmička mreža otkrila je dvije različite eksplozije u tom području u ponedjeljak, jednu u 2:03 ujutro i drugu u 19:04, izvijestila je nacionalna televizija SVT. Geološki institut Danske i Grenlanda rekao je da je zabilježio dva "potresa" koji odgovaraju pojavi curenja plina.
Seizmografski signali oba događaja ne sliče signalima potresa. Nalikuju signalima koji se obično bilježe od eksplozija, objavila je organizacija.
Zona zabrane kretanja od pet nautičkih milja uspostavljena je oko sva tri mjesta, koja su na dubini od 60 do 70 metara, objavile su baltičke pomorske agencije. Danska vojska objavila je fotografije oblaka mjehurića plina koji se pojavljuju na površini mora.
Švedski ministar odbrane Peter Hultqvist rekao je u utorak nacionalnom radiju da se njegova vlada sada "intenzivno usredotočuje na prikupljanje informacija".
"Sama činjenica da postoji takvo curenje je ozbiljna. Budući da postoje različite vrste scenarija, moramo ovo pažljivo i ozbiljno razmotriti", rekao je Hultqvist.
