Iduće sedmice krajnji je rok za usvajanje budžeta BiH. Krajnji u smislu da ukoliko ga Parlament BiH ne usvoji neće biti lokalnih izbora. O investicijama ili bilo čemu drugom nema potrebe ni govoriti.
O trenutnoj situaciji, budžetu, imenovanju Vlade FBiH razgovarali smo s Denisom Zvizdićem, zamjenikom predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamenta BiH.
Vijeće ministara BiH konačno je dostavilo, a Predsjedništvo BiH usvojilo Prijedlog budžeta institucija BiH za ovu godinu. Proslijeđen je Parlamentu na usvajanje. Hoće li biti usvojen? Kako ocjenjujete budžet?
Budžet je najvažniji instrument finansijske, ekonomske, socijalne, razvojne, odbrambene i sigurnosne politike jedne vlade, odnosno Vijeća ministara BiH, i imajući u vidu takvu važnost, zahtijeva najozbiljniju analitičku raspravu i planski pristup. Ipak, Predsjedništvo BiH je u parlamentarnu proceduru uputilo Budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH sa zahtjevom da se razmatra po hitnom postupku dakle, bez amandmana i komisijske faze. Pretpostavljam da će PD prihvatiti takav prijedlog i da će Budžet biti usvojen, posebno zbog činjenice da su u predloženom Budžetu predviđena finansijska sredstva koja su neophodna za održavanje lokalnih izbora koji su sada u fokusu interesa domaće javnosti.
Da pojednostavim, ukoliko Budžet institucija BiH za 2020. godinu ne bude usvojen naredne sedmice na sjednicama oba doma Parlamentarne Skupštine BiH, neće postojati uvjeti za organiziranje, provođenje i održavanje lokalnih izbora.
Napravljene su određene uštede, posebno se to vidi na stavci za Ministarstvo odbrane, koje je nosilac Programa reformi. Jesmo li time zaustavili NATO put BiH? Kako ćemo ispunjavati obaveze?
Koliko znam, ministar Podžić nije glasao za ovakav Budžet, što znači da iznos budžetskih sredstava namijenjen za Ministarstvo odbrane ne korespondira sa planom, programom i aktivnostima koje je ministarstvo namjeravalo realizirati u 2020. godini, a što, sasvim sigurno, obuhvata i aktvnosti na modernizaciji oružanih snaga i NATO putu BiH. Isto tako, vrlo je indikativno da je, unatoč povećanju ukupnog iznosa Budžeta za 2020., predloženo smanjenje ili samo minimalno povećanje sredstava za policijsko-sigurnosne agencije i direkcije: smanjena su budžetska sredstva Direkciji za koordinaciju policijskih tijela i SIPA-i, dok su neznatno i nedovoljno povećana OSA-u i Službi za strance. Značajnije povećanje je vidljivo jedino kod Granične policije. Budžet naravno, ima i dobrih strana, a ono što je pohvalno jeste iznos od nešto više od 42 miliona KM, koji je predviđen za saniranje ekonomskih posljedica pandemije.
Osiguran je novac i za lokalne izbore. Nakon 12 godina bit će održani i u Mostaru. Mnogo je kritika opozicije na dogovor SDA-HDZ. Kako ga vi komentirate i vjerujete li da će opstati? Radi se li se o novoj podjeli Mostara?
Mislim da je najvažnije da će se nakon 12 godina održati izbori u Mostaru, i da će time biti završen retrogradni, razarajući, diskriminatorni proces tkz. “mostarizacije“, koji je prijetio da se pretvori u matricu djelovanja u čitavoj BiH. Već sam ranije izjavio da izbori predstavljaju najdemokratskiji, najslobodniji i najvjerodostojniji izraz volje građana koji jedino kroz stvarnu i poštenu implementaciju izborne volje imaju mogućnost učešća i utjecaja na organizaciju političkog, ekonomskog i društvenog života. Zbog toga je od presudne važnosti da u BiH budu održani lokalni izbori, posebno u Mostaru čiji građani više od decenije strpljivo čekaju taj „praznik demokratije“, kako bi se konačno stavili u punu funkciju ekonomski, investicioni, turistički, kulturni i društveni potencijali Mostara i čitave regije. Ovi izbori sasvim sigurno neće dovesti do bilo kakve nove „podjele“ Mostara. Naprotiv, mislim da će postizborni period voditi ka većoj integraciji i vraćanju multietničkog karaktera Mostara, kao njegove posebne vrijednosti koju je baštinio decenijama. Zbog toga je moja sugestija, ali i poziv svim probosanskim političkim partijama i onima koji vole višenacionalni karakter, kulturno prožimanje i municipalni red Mostara, da na bazi konstruktivne i partnerske saradnje, postignu najveći mogući nivo zajedništva, kako bi trajno onemogućili djelovanje destruktivnih faktora i otklonili snove o „stolnom gradu“ samo jednog naroda. Mostar pripada njegovim građanima a ne pojedinim narodima ili političkim partjama.
Pandemija još uvijek traje, ali nas čeka teška ekonomska kriza. Jesmo li se pripremili? Jesmo li mogli bolje?
BiH nije bila spremna, kao uostalom ni druge zemlje svijeta, za ovu pandemiju koja je došla neočekivano i nažalost, prourokovala ozbiljne zdravstvene i ekonomske probleme. U posljednjih nekoliko dana svjedočimo zabrinjavajućem povećanju broja novozaraženih, analize pokazuju dalji pad BDP-a, pad ukupnih prihoda, pad proizvodnje i izvoza, potpunu destrukciju sektora turizma, gubitak radnih mjesta.
Ovakvi parametri su alarm za uzbunu i traže strateško, koordinirano, sveobuhvatno, efikasno i dugoročno djelovanje. To se nažalost, nije dogodilo. Izvršni nivoi vlasti, uz rijetke izuzetke kao to je Vlada FBiH i vlade nekoliko kantona, nisu djelovali povezano niti harmonizirano. Svaki nivo, od općine do države je djelovao samostalno, separatno, nastojeći da „pokupi poene“ sopstvenim i uglavnom ad hoc rješenjima, iako su bili svjesni da nisu dio ukupnog sistema i da takve mjere neće polučiti prave efekte. U BiH ćemo morati, koordinirano i strateški, otvoriti stručnu diskusiju i donijeti odluke o temama, zakonima i sektorima koji će ekonomiju BiH učiniti manje ranjivom a više održivom: o podršci strateškim investicijama, posebno u sektorima saobraćaja i obnovljive energije, o planskom razvoju poljiprivrednog i prehrambenog sektora sa orijentacijom da se kupuju, ali i izvoze domaći proizvodi, o najefikasnijim modelima jačanja konkurentnih i izvozno orijentisanh industrija, o sistemskim izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, o novoj i harmoniziranoj politici u vezi sa porezima i doprinosima na plaće, o reformi obrazovnog i zdravstvenog sistema, zaštiti okoliša, ljudskim resursima, itd.
Sve su ovo teme, uz niz drugih, koje čekaju da postanu dio mjera i akcionih planova ekonomskog oporavka i razvoja, one ne mogu biti zaboravljene i svako odgađanje da se o njima raspravlja i odlučuje, predstavlja nenadoknadiv gubitak vremena.
Jesmo li stali na putu ka EU?
Optimizam i energija koje su u vezi sa EU integracijama imale institucije BiH, posebno VM BiH, u periodu 2015.-2018., kada je i ostvaren najveći napredak, su nažalost, ostali samo u tragovima. Ipak, u posljednjih par mjeseci, zahvaljujući angažmanu predstavnika međunarodne zajednice na čelu sa ambasadorom Sattlerom, svjedočimo inicijativama i aktivnostima koje vraćaju kredibilitet institucijama i evropskim integracijama BiH, i daju nadu da se u realnim rokovima može realizirati nekoliko značajnih zadataka iz Mišljenja EK za BiH: imenovanje i početak rada Odbora za Stabilizaciju i Pridruživanje, održavanje izbora u Mostaru, usvajanje Strategije i izrada Akcionog plana za Reformu javne uprave, usvajanje Zakona o sukobu interesa i Zakona o javnim nabavkama, izrada programa integrisanja, usvajanje mehanizma za zaštitu od torture, unapređenje rada pravosudnog sektora, itd.
Dakle, ne stojimo na putu ka EU, ali možemo i moramo ići mnogo brže.
Kada ćemo dobiti Vladu FBiH?
SDA je već dugo voljna i spremna, posebno od kada je imenovano novo VM BiH, da se u skladu sa izbornim rezultatima imenuje nova Vlada FBiH. To znači da ćemo dobiti Vladu F BiH onda kada i drugi koalicioni partneri pokažu isti nivo političke odgovornosti i spremnosti da se ispoštuju demokratski standardi koji nalažu da se poslije provedenih izbora biraju novi zakonodavni i izvršni organi vlasti.
Izabrani ste u Komisiju SDA koja treba da ispita unutarstranačke izbore za šefa KO SDA Sarajevo. Vjerujete li da će to donijetu određenu promjenu i da će se ispraviti greške?
Nastojaćemo otkloniti uočene anomalije i predložiti rješenje koje će voditi ka jačanju kompaktnosti i povećanju ukupne efikasnosti KO SDA Sarajevo.
