Ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je djelomičnu mobilizaciju kako bi pojačao svoje trupe u Ukrajini nakon velikih borbenih neuspjeha ovog mjeseca. U obraćanju naciji rekao je da Rusiji izravno prijeti "raspad" od strane zapadnih sila koje podupiru vladu u Kijevu.
Također je upozorio NATO da nuklearno naoružana Rusija može upotrijebiti bilo koje oružje u svom oružju protiv onoga što je nazvao zapadnjačkom "nuklearnom ucjenom".
Njegova poruka stigla je dan nakon što su ruski čelnici u četiri regije istočne i južne Ukrajine najavili planove za takozvane referendume - koji počinju ovog sedmice - o pridruživanju Rusiji. Krim je pripojen Rusiji nakon upravo takvog poteza 2014. godine, piše BBC.
Šta mobilizacija znači u praksi?
Rusija planira pozvati oko 300.000 rezervista - odnosno ljudi koji su prošli vojnu obuku i, naglasio je Vladimir Putin, imaju specijalističke vještine potrebne u ukrajinskom sukobu. Oni će uključivati mnoge pričuvne časnike, uključujući neke starije od 60 godina, povučene iz mirovine.
Rusija bi teoretski mogla mobilizirati oko 25 miliona ljudi za služenje vojnog roka, no to se još ne razmatra. I predsjednik Putin i ministar odbrane Sergej Šojgu naglasili su da vojni obveznici neće biti poslani u borbe u Ukrajini.
Šojgu je rekao da su dodatne trupe potrebne za odbranu linije koja se proteže oko 1.000 km.
Mobilizacija će trajati mjesecima - a Putin je ranije rekao da je Rusija spremna na dugu borbu. Novinska agencija Reuters kaže da je to prva mobilizacija Rusije od Drugog svjetskog rata, ali Kremlj je poslao hiljade vojnih obveznika da se bore u Afganistanu 1980-ih, a kasnije u Čečeniji, na Sjevernom Kavkazu.
Mnogi slabo obučeni regruti poginuli su u tim skupim ratovima, a ovaj put se čini da Kremlj želi izbjeći potpirivanje antiratnog raspoloženja.
Jesu li ruske snage jače od ukrajinskih
Ruska vojska brojčano je nadmoćnija od ukrajinske, ali ukrajinska taktika na bojnom polju i precizno zapadno oružje smanjili su taj jaz.
Početne ruske snage za invaziju u februaru brojale su oko 190.000 vojnika, uz hiljade proruskih boraca u regiji Donbas.
Kremlj je pokrenuo veliku akciju zapošljavanja, nudeći velike finansijske poticaje. Stoga su regrutovane dodatne trupe, posebno iz siromašnih regija Sibira i Kavkaza, uključujući iskusne čečenske borce.
Rusija ima normalno ograničenje od nešto više od milion vojnog osoblja i gotovo 900.000 civilnog osoblja - no prošlog mjeseca predsjednik Putin potpisao je dekret o zapošljavanju dodatnih 137.000.
Trenutno su ruski muškarci u dobi od 18 do 27 godina obavezni služiti vojni rok, obično godinu dana, ali postoje mnoga izuzeća iz zdravstvenih razloga ili za studente.
Rusija je isprva negirala slanje vojnih obveznika u Ukrajinu, ali je nekoliko oficira disciplinski kažnjeno nakon što su u javnost izašli slučajevi prisiljavanja vojnih obveznika da potpišu ugovore. Predsjednik Putin tada je insistirao da se vojni obveznici neće slati u borbu.
Prije invazije broj ukrajinske vojske bio je znatno manji - oko 196 600 aktivnih vojnika. Ali Kijev je naredio masovnu mobilizaciju, što je povećalo te brojke.
Zašto sada mijenjati stvari
Velika protuofanziva Ukrajine u sjevernoj regiji Harkova stavila je Kremlj u zapećak, kažu zapadni analitičari i političari - što objašnjava posljednji potez Vladimira Putina.
Ministar odbrane Šojgu u srijedu je iznio novi broj mrtvih - 5.937 ubijenih ruskih vojnika. Ali to je još uvijek daleko ispod procjene od 25.000 mrtvih koju je dalo britansko ministarstvo odbrane u junu, dok Ukrajina tvrdi da je brojka oko 50.000.
Pokazalo se da Rusija regrutira zarobljenike za borbu, dok se bori s velikim gubicima. U ratu u Afganistanu 1979.-1989. sovjetska vojska izgubila je oko 15.000 vojnika.
Ruski BBC je utvrdio da ruski gubici u Ukrajini uključuju više od 1.000 elitnih oficira, uključujući brojne pilote, obavještajne stručnjake i specijalce.
Prijeti li Putin eskalacijom - ili čak nuklearnim ratom
Putin je kritikovao zapadne pristaše Kijeva zbog antiruskih "prijetnji" - i upozorio da će se na svaku prijetnju ruskom teritorijalnom integritetu odgovoriti svim oružjem koje Kremlj smatra potrebnim.
"Naša zemlja također ima različita oružja za masovno uništenje, au nekim kategorijama i modernija od onih koje posjeduju zemlje NATO-a", rekao je. "Ovo nije blef", dodao je.
Ruska vojna doktrina dopušta uporabu taktičkog nuklearnog oružja ako ruskoj državi prijeti uništenje.
Rusija je već koristila hipersonične rakete dugog dometa u Ukrajini, koje mogu letjeti brže od 6000 km/h (3730 mph). Ali analitičari kažu da to nije mijenjalo mnogo.
Ako Rusija tvrdi, nakon kontroverznih referenduma, da se više dijelova Ukrajine pridružilo Rusiji, onda može tvrditi i da je sama Rusija pod napadom NATO-a.
Kijev i zapadni čelnici vide "referendume" kao masku za rusko otimanje zemlje. Američka ambasadorica u Ukrajini Bridget Brink rekla je da su "lažni referendumi" i mobilizacija znakovi ruske slabosti.
Nizozemski premijer Mark Rutte nazvao je Putinov vojni potez "znakom panike".
"Njegova retorika o nuklearnom oružju je nešto što smo čuli mnogo puta prije", rekao je, dodajući da ga to nije uznemirilo.
Drugi zapadni političari također su umanjili svaku prijetnju nuklearnom eskalacijom.
