Glavni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg istaknuo je nužnost nastavka potpore Ukrajini, ali je priznao da to neće biti lak zadatak i da će Evropa platiti cijenu zbog pomoći Kijevu. Iznio je to stajalište u utorak navečer u intervjuu njemačkoj televiziji ZDF, prenosi Global Euronews.
“Svjedoci smo podrške bez presedana evropskih NATO saveznika, Njemačke, Kanade, SAD i mnogih drugih zemalja diljem svijeta. Danas sam učestvovao na forumu Krimske platforme ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog – i poruka koju su tamo poslali svi prisutni čelnici bila je jasna: solidarni smo s Ukrajinom i podržavat ćemo je dok god bude potrebno. Ovo je signal NATO saveznika”, rekao je Stoltenberg.
Priznao je, međutim, da pružanje vojne podrške Kijevu nije nimalo lak zadatak.
“Ne kažem da je lako. To zahtijeva naporan rad. Namjeravam raditi s ostalim čelnicima Sjevernoatlantskog saveza u Evropi i Sjevernoj Americi kako bismo osigurali nastavak naše podrške”, rekao je sekretar tajnik NATO-a.
Istovremeno je istaknuo doprinos Njemačke po ovom pitanju, ali je izrazio nadu da će vlada učiniti više. Međutim, Stoltenberg je upozorio da će nadolazeća zima biti oštra.
“Platit ćemo visoku cijenu za našu podršku Ukrajini zbog sankcija i, naravno, zbog činjenice da Rusija koristi energiju kao oružje. Ali moramo shvatiti da nema druge alternative”, rekao je Stoltenberg.
Glavni sekretar NATO-a zaključio je da zapadne zemlje moraju nastaviti svojim odabranim kursom kako bi "povećale vjerovatnost prihvatljivog ishoda sa stajališta Ukrajine". Naglasio je da je najbolje što možemo učiniti pružiti vojnu, finansijsku, humanitarnu i privrednu podršku toj zemlji.
Stoltenberg je napomenuo da će možda biti potrebno i godinama podupirati Ukrajinu.
"Imat će to posljedice ne samo u vojnoj sferi, već i u industriji", rekao je, dodavši da je potrebno povećati proizvodnju.
”Imamo dvije uloge kao NATO: moramo podržati Ukrajinu, nama bliskog partnera. Drugi je spriječiti eskalaciju rata”, rekao je, podsjetivši da članak 5. Sjevernoatlantskog ugovora, potpisanog u Washingtonu 1949., predviđa kolektivni odgovor u slučaju “oružanog napada na jednu ili više” članica NATO-a.
