Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg govorio je za podgoričke Vijesti o stanju na Zapadnom Balkanu, ciljevima i misiji Sjevernoatlantskog saveza u regiji, a dotakao se i situacije u Bosni i Hercegovini.
Stoltenberg je ponovio opredjeljenje NATO-a da svaka država ima suvereno pravo da odlučuje o svojim sigurnosnim i političkim aranžmanima, te je pozvao Rusiju da na isti način djeluje u regiji.
"Pozivamo Rusiju da ima konstruktivnu ulogu na Zapadnom Balkanu, ali smo redovno gledali da Rusija radi upravo suprotno. NATO u potpunosti poštuje suvereno pravo zemalja da biraju vlastite političke i sigurnosne aranžmane. To je osnovni princip evropske sigurnosti. Princip na koji se Rusija takođe obavezala da će poštovati kao dio Helsinškog sporazuma", rekao je generalni sekretar NATO saveza.
NATO će dati podršku partnerima koji su pod rizikom od ruske agresije, uključujući i BiH
Generalni sekretar NATO-a je kazao kako je saradnja najmoćnijeg vojnog saveza na svijetu sa BiH na visokom nivou, te da će NATO dati podršku partnerima koji su pod rizikom od ruske agresije, uključujući i BiH.
"Bosna i Hercegovina je prešla dalek put od konflikata iz 1990-ih godina, ali, nažalost, tenzije ostaju visoke, sa retorikom koja doprinosi podjelama, obustavljenim reformama i stranim akterima koji rade na podrivanju njenog napretka. NATO će nastaviti da promoviše stabilnost, sigurnost i saradnju u regionu kroz naše partnerstvo sa Bosnom i Hercegovinom, napore našeg sjedišta u Sarajevu, našu podršku operaciji koju u Bosni i Hercegovini prevodi Evrospka unija EUFOR ALTHEA, kao dio aranžmana Berlin plus.
NATO održava politički dijalog na visokom nivou sa Bosnom i Hercegovinom. U maju sam se u Briselu susreo sa predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem. Ministar odbrane BiH pridružio se našim diskusijama na Samitu u Madridu a nedavno je BiH posjetio predsjedavajući Vojnog komiteta NATO, admiral Rob Bauer. Štaviše, kao što su se lideri NATO dogovorili u Madridu, spremni smo da pojačamo političku i praktičnu podršku partnerima koji se nalaze pod rizikom od ruske agresije, uključujući i BiH", poručio je Stoltenberg.
Situacija na Kosovu
Na pitanje da li je zabrinut za dugoročnu stabilnost na Kosovu nakon nedavne eskalacije situacije Stoltenberg je dao diplomatski odgovor.
"Nedavno sam razgovarao sa političkim rukovodstvom u Prištini i u Beogradu oko tenzija na sjeveru Kosova. Sve strane moraju ostati mirne, izbjegavati jednostrane akcije i konstruktivno se angažovati u dijalogu uz posredovanje Evropske unije. U skladu sa svojim mandatom UN, misija KFOR blisko prati situaciju i spremna je da intervenište ukoliko stabilnost bude ugrožena. Naša misija posvećena je osiguravanju sigurnog i bezbjednog okruženja i slobode kretanja za sve ljude na Kosovu. NATO nastavlja da u potpunosti podržava dijalog uz posredovanje EU i pozivamo sve strane da nastave pregovore. To je ključno za regionalni mir i sigurnost", kazao je Stoltenberg.
Odnos NATO-a i Turske
Stoltenber je upitan i o odnosu NATO-a i Turske koja je članica saveza, ali koja se protivila ulasku Švedske i Finske u alijansu, nije uvela sankcije Rusiji i kupovala je rusko naoružanje.
"Pozdravljam sve saveznice zbog tako brzog napredovanja u prihvatanju finske i švedske aplikacije za članstvo i zahvaljujem se Turskoj, Finskoj i Švedskoj na njihovom konstruktvnom pristupu. Trilateralni memorandum potpisan na Samitu u Madridu omogućio je potpisivanje protokola o pristupanju.
Turska je važna i cijenjena saveznica. Ima drugu najveću vojsku u NATO i strateški je locirana, graničeći se sa Irakom, Sirijom i Crnim morem. Igra veliku ulogu u borbi protiv terorizma, uključujući protiv ISIS-a. Nijedna druga saveznica nije patila više od nje zbog terorizma, više je izložena nestabilnosti i nasilju sa Bliskog istoka a nijedna druga saveznica nije primila više izbjeglica od Turske. Turska takođe nudi suštinske doprinse operacijama NATO, sa vazdušnim bazama za našu borbu protiv ISIS-a, doprinosi našim operacijama na Kosovu i našim savjetodavnim aktivnostim u cilju podrške sigurnosnim snagama Iraka. Turska je decenijama posvećena saveznica NATO, sarađujući sa drugim saveznicama na rješavanju najprečih sigurnosnih izazova. Također je pružila ukrajinskoj strani snažnu vojnu podršku i pozdravljam napore Turske da se olakša globalna kriza sa hranom time što pregovara o sigurnom prolazu za ukrajinske žitarice, koje su zbog Rusije ostale zaglavljene u državi", rekao je Stoltenberg.
NATO je decenijama težio boljem odnosu sa Rusijom
Upitan da prokomentariše izjave Papa Franje koji je kazao da je pozicioniranje NATO-a jedan od faktora u ruskoj odluci da napadne Ukrajinu, Stoltenberg je kazao da je savez učinio sve da poboljša odnose sa Rusijom.
"NATO je decenijama težio boljim odnosima sa Rusijom. Uspostavili smo Savjet NATO i Rusije, dogovorili smo Osnivački akt NATO-Rusija i pozivali smo Rusiju da radimo zajedno na jačanju sigurnosti u evroatlanstkoj oblasti, ali je Rusija odustala od gradnje većeg povjerenja i partnerstva ali i bliskije zajedničke saradnje. Duboko žalim zbog toga.
Dugo godina Rusija je koristila nasilje i zastrašivanje. Sada vodi brutalni rat protiv Ukrajine, koji ozbiljno podriva međunarodnu sigurnost i stabilnost i predstavlja drsko kršenje međunarodnog prava. Jeziva okrutnost Rusije je proizvela neizmjernu ljudsku patnju i masovna raseljavanja, koja disproporcijalno pogađa žene i djecu. Rusija snosi punu odgovornost za ovu humanitarnu katastrofu. Mora odmah prestati sa ovim ratom i povući se iz Ukrajine.
Ostajemo voljni da ostavimo otvorenim kanale komunikacije sa Moskvom kako bismo upravljali rizicima i ublažili ih, spriječili eskalaciju i povećali transparentnost. Međutim, bilo kakva promjena u našim odnosima zavisi od ruskog zaustavljanja agresije i punog poštovanja međunarodnog prava", poručio je generalni sekretar NATO saveza.
