Od 1967. Gazpromovi plinovodi u Zapadnom Sibiru i na poluotoku Jamal isporučuju goleme količine plina u Evropu, ali nakon izbijanja rata u Ukrajini i uvođenja sankcija Rusiji posljednjih mjeseci dotok plina je osjetno smanjen.
Kako bi nadoknadile ruski plin evropske zemlje su se okrenule drugim dobavljačima. Tako je u julu Rusija izgubila primat u opskrbi evropskih zemalja plinom iz udaljenih izvora.
Cjevovodi iz Norveške
Prošlog mjeseca je američki ukapljeni prirodni plin činio 13 posto ukupne opskrbe Evrope, u usporedbi s 10 posto iz ruskih plinovoda.
Cjevovodi iz Norveške bili su glavni izvor plina za kontinent, dok ostali izvori uključuju sjevernoafričke plinovode i zalihe ukapljenog prirodnog plina iz Katara, kao i domaću proizvodnju, prenosi Tportal.hr.
Tokom posljednjih šest mjeseci evropske veleprodajne cijene plina utrostručile su se jer Moskva nastavlja ograničavati protok prirodnog plina.
Ruski državni koncern Gazprom je, pod izgovorom da Njemačka nije isporučila turbinu za komprimiranje plina koja je prošla remont u Kanadi, smanjio isporuke prirodnog plina Sjevernim tokom 1 Njemačkoj sa 40 posto na 20 posto kapaciteta.
Optužbe Scholza
Njemački kancelar Olaf Scholz optužio je Moskvu za smanjeni protok plina, odbacivši navode Gazproma.
"Apsolutno ništa ne sprečava isporuku turbine Rusiji. Ona se može u svakom trenutku transportirati i spremna je za upotrebu.
Jedino što je potrebno je da neko to i zatraži", rekao je Scholz u srijedu obilazeći pogone kompanije Siemens u Muhlheimu na Ruhru, gdje se trenutno, nakon višemjesečnog remonta u Kanadi, nalazi ova turbina.
Evropska komisija saopćila je da 12 država članica trpi ozbiljno smanjenje dotoka plina, a nekolicina zemalja potpuno je odsječena. Samo ovej sedmice, Gazprom je zaustavio isporuke prirodnog plina Latviji.
