Ruski predsjednik Vladimir Putin rekao je u srijedu da bi kapacitet plinovoda Sjeverni tok 1, najveće pojedinačne konekcije za opskrbu Evrope ruskim plinom, mogao biti dodatno smanjen zbog sporog napretka u održavanju opreme.
Sjeverni tok 1, koji prolazi dnom Baltičkog mora do Njemačke, u fokusu je otkako je Rusija poslala trupe u Ukrajinu 24. februara u, kako tvrdi Moskva, “specijalnoj vojnoj operaciji”.
Plinovod ne radi zbog godišnjeg održavanja od 11. do 21.jula. Izvori su za Reuters rekli kako se očekuje da će Sjeverni tok nastaviti izvoz plina prema planu, ali sa smanjenim kapacitetom.
Duplo manje
Obraćajući se novinarima nakon posjeta Teheranu, Putin je rekao da na Sjevernom toku 1 postoji pet jedinica za pumpanje plina, kojima upravlja Siemens Energy, dok još jedna jedinica nije u funkciji zbog “raspadanja unutrašnje obloge”.
“Tamo postoje dva stroja koja rade, pumpaju 60 miliona kubičnih metara dnevno … Ako se jedan ne vrati, bit će jedan, a to je 30 miliona kubičnih metara. Ima li Gazprom nešto s tim?”, rekao je Putin, dodajući da bi još jedna turbina za pumpanje plina trebala biti poslana na održavanje 26. jula.
Sjeverni tok 1 ima kapacitet od preko 55 milijardi kubičnih metara (bcm) plina godišnje za izvoz u Evropsku uniju, koja je prošle godine uvezla ukupno oko 140 bcm plina iz Rusije.
Energetski div pod kontrolom Kremlja, Gazprom, prošlog je mjeseca smanjio izvoz plina ovom rutom na 40 posto kapaciteta, navodeći kašnjenja u povratu turbine koju je Siemens Energy servisirao u Kanadi, a koja je u početku zabranila povrat opreme, pozivajući se na sankcije.
Spreman ispuniti obaveze
List Kommersant izvijestio je u ponedjeljak, pozivajući se na ljude upoznate sa situacijom, da je Kanada naposljetku poslala turbinu potrebnu za Sjeverni tok 1 u Njemačku 17. jula avionom, nakon što su radovi na popravku bili dovršeni.
Putin je također rekao da Gazprom nije kriv za smanjenje kapaciteta tranzita plina, uključujući i zatvaranje jedne od ruta preko Ukrajine u Evropu od strane Kijeva.
Dodao je da je Gazprom spreman ispuniti svoje obveze u izvozu plina.
Plan EU
S druge strane, države EU ubrzavaju pripreme za mogući potpuni prekid opskrbe ruskim plinom, a Evropska komisija danas bi trebala iznijeti svoj krizni plan, objavio je ENR (European Newsroom), projekt 16 evropskih novinskih agencija, među kojima i hrvatska Hina.
Prema planu EK, oko 11 milijardi kubičnih metara plina uštedjelo bi se ograničenjem grijanja i hlađenja u zgradama, između četiri i 40 milijardi kubičnih metara uštedjelo bi se na smanjenju potrošnje plina za proizvodnju električne energije te oko 10 milijardi na smanjenju industrijske potražnje. Prijedlog Komisije bit će podloga za raspravu na izvanrednom sastanku ministara za energiju koji je sazvan za 26. juli.
O načinima štednje i stanju s popunjenošću zaliha plina u Njemačkoj, Francuskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Sloveniji, Španiji i Italiji, pišu u tekstu agencije dpa, AFP, Agerpress, Hina, STA, EFE i ANSA.
Claudia Kemfert, energetska stručnjakinja pri Njemačkom institutu za ekonomska istraživanja (DIW), rekla je da će vlada uspjeti izbjeći nestašice ako započne odnose s drugim dobavljačima plina osim Rusije, stalno puni skladišta i potiče javnost da štedi plin.
"Ako se ispune tri uslova, ne vidim da ćemo se zapravo morati suočiti s nestašicom plina", rekla je Kemfert.
Alternativni izvori
Njemački alternativni izvori za konvencionalni prirodni plin do sada su uglavnom bili Nizozemska i Norveška. Što se tiče ukapljenog prirodnog plina (LNG), ministar ekonomije Robert Habeck pokušao je uspostaviti nove odnose opskrbe za vrijeme proljetnog posjeta Kataru. Hoće li, kada i koliko još plina stvarno doći iz Emirata, tek treba vidjeti.
Razina popunjenosti njemačkih skladišta plina polako, ali postojano raste. Sada je na otprilike 65 posto. Njemačka vlada više puta je pozvala potrošače i industriju da štede energiju.
Francuska vlada se u međuvremenu priprema za mogućnost potpunog prekida opskrbe ruskim plinom, rekao je ministar ekonomije Bruno Le Maire 10. jula. Kako bi izbjegla nestašice, vlada je zatražila da se nacionalna skladišta plina popune do "gotovo 100 posto" do početka jeseni.
U slučaju nestašice električne energije, francuska vlada priprema niz mjera za zimu kako bi prioritet dala privatnim kućanstvima i određenim industrijama. "Očito je da čuvamo privatna kućanstva i (…) ne zatvaramo tvornice ili ukidamo javni prijevoz", rekla je Borne. Prema uredbi EU, skladišta plina moraju biti barem 80 posto puna do 1. novembra 2022.
Rumunjski premijer Nicolae Ciuca rekao je da će njegova zemlja moći ispuniti taj cilj prije roka. Hrvatska je najavila da će u aktualnoj energetskoj krizi udvostručiti kapacitet LNG-a na otoku Krku s 2.9 milijardi na 6.1 milijardu kubičnih metara.
Iako Španija nije među najovisnijim zemljama o ruskoj energiji, vlada je najavila da će promicati rad na daljinu, poticati javni prijevoz i ograničiti termostate.
Španija potpredsjednica i ministrica za ekološku tranziciju Teresa Ribera pozvala je na "razborito korištenje energije" u aktualnom toplinskom valu. S popunjenih 72 posto skladišta, Ribera je rekla da je Španija "vrlo dobro pozicionirana" u pogledu prirodnog plina.
Italijanska vlada priprema veliku edukativnu kampanju o štednji plina i vode, no situacija zasad nije alarmantna što se tiče plina.
Zalihe za zimu, po službenim podacima, već su sada dosegle 64 posto ukupnog kapaciteta od 6.1 milijarde kubičnih metara. Ciljane razine od 90 posto do kraja godine su nadohvat ruke.
