Ogromni vulkan visok 3000 metara na dalekom istoku Rusije smatrao se ugaslim sve do 2019., kada je revolucionarna studija pokazala da je ponovno aktivan i da bi mogao eruptirati.
Naučnici su upozorili da erupcija vulkana Bolshaya Udina može prouzročiti isto toliko razaranja koliko je Vezuv učinio Pompejima. Geofizičari su u svojoj studiji utvrdili da seizmičko povećanje i "upad magme" izmjeren na vulkanu Bolshaya Udina od kraja 2017. godine opravdavaju reklasifikaciju vulkana u aktivnu kategoriju.
Prvi nalet može biti razoran nakon dugog sna
Ako vulkan dugo ostane miran, njegova bi prva erupcija mogla biti katastrofalna, rekao je Ivan Kulakov, zamjenik direktor Instituta za naftnu geologiju i geofiziku, glavni istraživač studije.
Velike količine pepela ispuštaju se u zrak, šireći se naveliko, a mogu stradati ne samo okolna naselja, već i velika područja cijele planete. Sjetimo se Pompeja: Vezuv, njegovom buđenju prethodilo je razdoblhe sna koje je trajalo hiljadama godina. Erupcija vulkana u Peruu 1600. rezultirala je hladnoćom u Evropi i glađu u Rusiji.
Do objave ove studije, Bolshaya Udina se nikada nije smatrala aktivnim vulkanom, budući da je bila samo jedna od ostalih grupa stijena iz kojih teče lava, od kojih su neke trajno aktivne. Bolshaya Udina nije pokazala nikakvu seizmičku aktivnost otkako je počelo stalno praćenje ovog vulkana 1961., pa se oduvijek smatralo da je uspavana. Štaviše, geološki znakovi pokazuju da na vulkanu nije bilo seizmičke aktivnosti hiljadama godina, pa geolozi ne mogu ni procijeniti kada je posljednji put eruptirala.
Iznenada je u decembru 2017. u Udini počela neka seizmička aktivnost. Istraživačima je isprva bilo vrlo teško potvrditi da su se potresi dogodili neposredno ispod Udine jer je mreža za praćenje bila udaljena oko 30 kilometara. U ljeto 2018. bilo je nekoliko potresa magnitude veće od tri. U februaru 2019. dogodio se potres magnitude 4,2, što je prejako za bilo koji vulkan.
Njegov utjecaj mogao bi se proširiti izvan Rusije
Geofizičar Ivan Kulakov rekao je da će sela oko vulkana biti jako pogođena erupcijom. Učinci vulkanske erupcije mogli bi se proširiti izvan Rusije, a Kulakov upozorava da bi vulkanska erupcija utjecala na klimu u "potpuno različitim dijelovima" svijeta.
Vulkanska erupcija prijeti prekriti velika područja lavom i vulkanskim pepelom i ispuniti atmosferu. To bi moglo uzrokovati učinke dugoročnih klimatskih promjena, poput malog ledenog doba ili nuklearne zime.
