U utrci za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH na predstojećim izborima kao kandidat deset političkih stranaka je Denis Bećirović, potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP BiH).
Bećirović će se po drugi put naći u utrci za člana predsjedništva nakon što je 2018. godine izgubio od SDA-ovog Šefika Džaferovića. Tada je imao podršku SDP-a i A-SDA, a ovoga puta će ga podržati tri vladajuće stranke iz Kantona Sarajevo: SDP BiH, Narod i pravda te Naša stranka, ali i određene partnerske stranke.
U razgovoru za Raport Bećirović je govorio o svojoj kandidaturi, ali i aktuelnoj političkoj situaciji. Osvrnuo i na politiku Dragana Čovića, ali i šta nas to očekuje nakon izbora u oktobru.
Šansa za pozitivne promjene
Mnogi izbori u BiH ocjenjivali su se kao najvažniji, historijski, ključni, pa tako i ovi. Mnogi koriste važnost trenutka u predizborne svrhe pa kažu da „narodi treba da se mobiliziraju“ i daju povjerenje nacionalnim strankama. Podsjeća li Vas to malo na 90-e i koliko su po Vama ovi izbori važni?
Opći izbori u oktobru 2022. imaju presudnu važnost za ljude u Bosni i Hercegovini. U oktobru odlučujemo hoćemo li nastaviti još četiri godine sa pogubnom politikom izazivanja stalnih konfrontacija, straha i nastavkom međunarodne izolacije ili ćemo se okrenuti u pravcu rješavanju životnih problema i provođenja demokratskih promjena u zemlji. Građani Bosne i Hercegovine će, uvjeren sam u to, u oktobru većinski izabrati ljude koji će raditi na jačanju jedinstva, unutrašnje saradnje i ispunjenju uslova za pristupanje Evropskoj uniji (EU) i NATO savezu. Promjene su nužne kako bismo krenuli naprijed, i čak se ni evropski i američki dužnosnici više ne suzdržavaju da to manje-više otvoreno kažu. Dakle, međunarodni signali su jasni. Poslije dugo vremena sazrela je politička klima za temeljite promjene u Bosni i Hercegovini i to je svima jasno osim pojedinim čelnicima režimskih stranaka. Ovu šansu za pozitivne promjene Bosna i Hercegovina jednostavno ne smije propustiti.
Izbori se održavaju u atmosferi ozbiljne krize i polarizacije društva. Ta kriza i polarizacija je na širem planu izazvana agresijom Ruske Federacije na Ukrajinu. Na unutrašnjem planu to stanje uzrokuju agresivni, otvoreni i sistemski napadi na državu Bosnu i Hercegovinu, njenu nezavisnost, suverenitet i teritorijalni integritet od strane separatističkih proruskih snaga iz bosanskohercegovačkog entiteta RS. Ova dva procesa ne možemo promatrati odvojeno jedan od drugog, jer oni jesu povezani, kao i njihovi glavni vinovnici, odnosno uzročnici obje krize. Sada je više nego ikada jasno da Bosni i Hercegovini trebaju odlučni ljudi koji će našu državu povesti u okrilje EU i NATO saveza, a ne putem podjela, apatije i beznađa. Na ovim izborima presudno je da građani biraju stabilnost i rješenja, a ne nestabilnost i nove probleme. Za BiH rješenje su integrativne, proevropske politike i političari, a ne oni koji i danas ljude pozivaju na podjele i sukobe. Umjesto onih koji se decenijama ponašaju kao plemenski lideri naroda, za šta nemaju ni ustavno pokriće, niti podršku građana, državi su na njenom čelu dans više nego ikada potrebni političari koji su u službi naroda, u službi svih ljudi u Bosni i Hercegovini i cijele Bosne i Hercegovine.
Ne sjećam se da je neki kandidat imao veću podršku od Vas. Šta nam to ustvari govori, u kakvom društvu živimo ako se mora udružiti 10 stranaka da bi se pobijedila jedna?
Svakodnevno na terenu širom Bosne i Hercegovine vidim da je energija i želja za promjenama ogromna i da se ona ne može zaustaviti. Moja kandidatura nije kandidatura protiv bilo koje stranke ili pojedinca. Kandidatura iza koje je stala ujedinjena opozicija je kandidatura za državu Bosnu i Hercegovinu bez podjela, za državu u kojoj su stranke spremne prebroditit unutrašnje razlike radi općeg interesa. To je kandidatura koja pokazuje da jedinstvo nije predizborna fraza nego realnost onda kada postoji iskrena volja da se napravi isitinski iskorak i kada svi potisnu sujete i razlike i rade za zajedničku viziju oko koje se možemo složiti. Kada pobijedim na oktobarskim izborima, niko se ne bi trebao osjećati poraženim, osim politika koje su naše društvo gurnule u siromaštvo, nazadak i isprazna inaćenja od kojih ljudi nisu imali nikakvu korist. Vrijeme je da porazimo politiku koja je Bosnu i Hercegovinu iz predsoblja Evropske unije vratila u mračnu pećinu etničkih podjela, rušenja ustavnog poretka i ekonomskog slabljenja. Okupaljanje opozicionih stranaka je jasan znak da možemo i hoćemo biti bolji od onih koji su zbog svoje neiskrenosti i dvostrukih igara ostali sami na vjetrometini, bez ideje i kapaciteta da se iznesu sa burom koja je pogodila naše društvo.
Moja uloga nije da balansiram
Kakva je uopće atmosfera u Vašem štabu? Puno je stranaka, vjerujem i mnogo zahtjeva. Možda je Vama i najteže da ispunite očekivanja svih, da balansirate između različitih političkih subjekata.
Atmosfera u mom štabu je radna, ozbiljna i pobjednička. Kao kandidat ujedinjene opozicije moram Vam reći da podrška iz dana u dan raste i da će biti još pozitivnih vijesti u tom smislu kako u zemlji tako i u inozemstvu. Stranke koje podržavaju moju kandidaturu su se već opredijelile da daju podršku evroatlantskom putu Bosne i Hercegovine. Moja uloga nije da balansiram, nego da predvodim koncept oko kojeg se opozicija ujedinila. Koliko god to nekom zvučalo nevjerovatno, ni od jednog subjekta nisam imao nikakve posebne zahtjeve, niti iko ima očekivanja koja se ne podudaraju sa očekivanjima svih nas. Moja kandidatura je razultat upravo visoke usaglašenosti svih političkih subjekata da partikularne interese moramo staviti u drugi plan, a u fokus staviti demokratizaciju države i njeno što brže pristupanje EU i NATO-u. Sinhronizacija u našem djelovanju je na visokom nivou. Našu saradnju u interesu BiH nastavit ćemo i nakon izborne pobjede.
Kako komentirate to da Bosna i Hercegovina ipak nije dobila kandidatski status za članstvo u EU? Je li to po Vama licemjerstvo EU ili kandidatski status jednostavno nismo ni zaslužili? Ko je glavni krivac za to?
EU je kaznila ljude u Bosni i Hercegovini a ne vladajuće političare i to je s pravom izazvalo razočarenje u cijeloj Bosni i Hercegovini. Ipak, nije sve tako crno. Za nešto više od tri mjeseca imamo veliku šansu da izađemo iz mračnog tunela i ljudi moraju znati da izlaska iz tog mraka nema sa onima koji su nas u njega i doveli. Vjerujem da će Bosna i Hercegovina u oktobru 2022. dobiti novu vlast koju će činiti odgovorni ljudi spremni da je reformiraju u državu u kojoj vrijedi vladavina prava i tržišna ekonomija, državu u kojoj su svi njeni građani jednaki pred zakonom. Do tada, moramo učiniti dodatni napor da zadržimo utvrđeni EU i NATO pravac. Također, iskreno se zahvaljujem svim prijateljskim državama i njihovim predstavnicima koji jasno i nedvosmisleno zagovaraju integriranje Bosne i Hercegovine u EU. Jedinstvena, demokratska i pravna država Bosna i Hercegovina u članstvu EU i NATO-a nema alternativu. Briselskom odbijenicom vladajući krugovi u Bosni i Hercegovini više su obradovani nego razočarani. Jedni objeručke prihvataju udaljavanje od demokratske politike EU i guranje u zagrljaj proruskim tendencijama. Drugi sa zadovoljstvom trljaju ruke jer se integracijom u građansku porodicu EU zauvijek gase snovi o trostranoj podjeli kroz izborno zakonodavstvo utemeljenom na etničkom ekskluzivizmu i antidemokratskom principu nejednake vrijednosti glasa i osiguranja posebnih prava za pripadnike pojedinih etnija. Treći su sretni jer po njihovom shvatanju i dalje ne moraju provoditi antikorupcijske mjere, jer i dalje mogu politizirati pravosuđe i policijske službe i koristiti ih kao stranačke alate. Na gubitku su samo ljudi Bosne i Hercegovine koji istinski i iskreno žele bolji život, bolje i sigurnije sutra i jednu novu nadu da te želje mogu ostvariti. EU je zalupila vrata pred nosom tim ljudima koji očajnički žele pozitivnu promjenu, ljudima koji u EU vide nadu i šansu. Onim koji su i do sada tlačili i potčinjavali ljude svojim interesima i borbi za vlastitu dobit postupak EU nije oduzeo ništa. Naprotiv, olakšao im je da manipuliraju i proizvode još dublje frustracije i nepovjerenje i prema EU i prema svim našim zapadnim prijateljima.
Moraju se uvesti kriteriji
Šta očekujete nakon oktobra? Vidjeli ste da Dragan Čović najavljuje „eskalaciju političke krize“. Šta mu to znači?
Zasigurno nije dobro kada određeni režimski političari najavljuju eskalaciju krize koju upravo oni i uzrokuju. U najavama Čovića i njemu sličnih političara nikada nema mjera za jačanje ekonomije, novo zapošljvanje, bolji obrazovni sistem i kvalitetnije zdravstvo. Rezultat takvog političkog pristupa je poražavajući za sve, uključujući i Hrvate u Bosni i Hercegovini. Štaviše, smatram da je Čovićeva politika najveću štetu napravila upravo Hrvatima. Za razliku od Čovića, smatram da se moramo okrenuti rješavanju egzistencijalnih problema i izgradnji istinske ravnopravnosti za sve ljude a nje nikada ne može biti sa etnokratskim konceptom vlasti.
Nakon oktobra učinit ću sve što je u mojoj moći da dođe do smirivanja predizbornih tenzija i fokusiranja na prioritete nove većine koja će se uspostaviti. Zakonom su jasno propisani rokovi za provedbu izbornih rezultata i očekujem da se svi pridržavaju zakona. Oni koji se eventualno usude kršiti zakon i uskratiti građanima pravo da vlast bude formirana u skladu sa njihovom izbornom voljom za takve postupke moraju biti spremni na posljedice i odgovarati pred nadležnim institucijama. Državna, entitetske i kantonalne vlade moraju biti uspostavljene u što kraćem roku, kako bi nove vlade mogle raditi za građane punom kapacitetu i rješavati nagomilane probleme. Državna vlast mora realizirati domaće i međunarodne obaveze naše države kada su u pitanju integracije u EU i NATO, ali i brojna druga pitanja koja stoje pred novim vlastima u oblasti bilateralnih odnosa sa susjednom Republikom Srbijom i Republikom Hrvatskom. Sa susjedima trebamo graditi partnerske dobrosusjedske odnose na ravnopravnim osnovama. Međutim, da bi to bilo moguće oni će morati prestati da doprinose eskalaciji političke krize iz Vašeg pitanja, te da državu Bosnu i Hercegovinu prihvate i uvaže kao ravnopravnog, suverenog sagovornika.
Jedno pitanje koje je ponovo izašlo na vidjelo jeste naša DKP mreža. Čini se da sada plaćamo cijenu što su se ambasadorska mjesta posmatrala kao uhljebističke pozicije na koje se slao uglavnom stranačke poslušnike. U međuvremenu, antibosanske snage su lobirale protiv BiH. Kako to promijeniti?
Moderna diplomatija zahtjeva dinamičnost i promptnost u rješenjima, koja moraju biti zasnovana na studioznim analizama i procjenama kompetentnih učesnika u odlučivanju. Mreža DKP-a je važan alat svake države u promociji i zaštiti svojih interesa i prava. Bosna i Hercegovina ima izuzetnih, karijernih diplomata koji mogu raditi i doprinositi zaštiti interesa naše države. Nažalost, u našoj mreži DKP-a sada u
značajnoj mjeri vlada klijentelizam i politikantstvo. Imenovanja rukovodilaca DKP-a su svedena na trostranu, čak troetničku podjelu pozicija, bez analize stručnosti i opredijeljenosti da rade za interese Bosne i Hercegovine. Kao i u svakoj odgovornoj službi, moraju se uvesti kriteriji mjerljivosti učinka DKP-a i njihovih čelnika, kao i ozbiljni kriteriji za imenovanje na ove odgovorne pozicije. Odgovornost i nadzor nad radom moraju biti uvedeni u mrežu DKP-a. Ne smije se više dozvoliti da mreža DKP- a bude mreža za spas politički besperspektivnih kadrova i stranačkih ili ličnih poslušnika. Jedan od najtežih zadataka će biti upravo da ustrojimo profesionalnu, uvezanu i predanu bosanskohercegovačku mrežu DKP-a. Potrebno je ojačati predstavništva u međunarodnim organizacijama kako bi se odgovorilo potrebama značajnijeg angažmana, prije svega, u vezi sa EU i NATO. Naša zemlja treba voditi računa da dostignuti nivo bilateralnih odnosa sa brojnim prijateljskim zemljama ne dovede u pitanje kroz željeno poboljšanje efikasnosti mreže DKP-a BiH. Kao zemlja opterećena naslijeđem rata, mi trebamo kontinuirano raditi na jačanju veza sa tradicionalno prijateljskim zemljama i onim državama koji su nam postale saveznice imajući u vidu stratešku orijentaciju države Bosne i Hercegovine za članstvo u evroatlanskim integracijama.