Istraživači su pronašli tragove više od 400 različitih vrsta insekata u jednoj vrećici čaja koristeći novu tehniku koju su razvili.
Vodeći istraživač studije, profesor Henrik Krehenwinkel, sa Univerziteta u Trieru u zapadnoj njemačkoj pokrajini Rhineland-Pfalz, rekao je: "Proučili smo komercijalno dostupne čajeve i bilje i pronašli DNK do 400 različitih vrsta insekata u jednoj vrećici čaja ."
Biogeograf i njegov tim upotrijebili su novu metodu koju su osmislili za proučavanje vrećice čaja, tražeći tragove DNK insekata.
Univerzitet je u saopštenju naveo da su Krehenwinkel i njegov tim "predstavili metodu s kojom se značajna DNK okoliša (ekološka DNA) može dobiti iz osušenih biljaka i ocijeniti".
Njihovi rezultati obećavaju i mogli bi biti vrlo korisni, stoji u saopštenju, ne samo zato što je "ova grupa životinja od ogromne važnosti za ravnotežu globalnog ekosistema".
U saopštenju se također navodi: "Mogućnost prikupljanja eDNA gotovo bilo gdje u okolišu - u vodi, tlu ili na biljkama - omogućila je biomonitoring, promatranje i nadzor životinja i biljaka, ogroman napredak posljednjih godina, piše Newsweek.
“Do sada su se kukci morali hvatati u zamke.
"Ova praksa ne samo da se rješava problema u kojem te životinje uginu, već se obično samo neki kukci koji dođu u dodir s biljkom budu uhvaćeni i na taj način uključeni u analizu."
Krehenwinkel je rekao: "Sada također možemo dokazati koji insekti žive unutar biljke."
Metoda koju su on i njegov tim osmislili inovativna je po tome što se "eDNA ne uzima s površina biljaka, kao što je to obično slučaj, već iz zgnječenog, osušenog biljnog materijala. Na biljnoj niti eDNA nije dostupna dugo jer razgrađuje se UV svjetlom ili ispere kišom. Drugo ograničenje je što se na taj način uglavnom uzimaju u obzir kukci na površini biljke."
Metoda promatranja interakcije insekata i biljaka od interesa je za mnoge druge naulne poduhvate, kao i da je "pokazala da vrste insekata povezane s određenim biljnim vrstama također nestaju - i obrnuto."
No zahvaljujući ovoj novoj metodi eDNA, stručnjaci bi mogli prikupiti nove podatke o tome što je uzrok tome.
Poljoprivredna industrija također bi mogla imati koristi od ovog istraživanja, stoji u saopštenju, jer bi pomoglo identificirati štetočine i kukce koji se mogu širiti skrivajući se unutar biljaka.
"Trenutno radimo na pojednostavljenju protokola naše procedure kako bi školski razredi mogli s njim raditi. Dugoročno, to bi moglo rezultirati projektom građanske nauke u kojem građani provode istraživanja u području biološke raznolikosti", rekao je Krehenwinkel.
Univerzitet je dodao: "Konačno, postupak bi mogao imati primjenu i u slučajevima kriminalistike. Pouzdane izjave o stvarnom geografskom porijeklu biljaka mogu se dati pomoću eDNA. Na taj način carina bi mogla utvrditi dolaze li uvezene vrste čaja doista iz navedenih zemalja. Ono što je moguće s čajem vrijedi i za druge biljke – lijekove, na primjer."
Studija je objavljena u recenziranom akademskom časopisu Biology Letters, koji izdaje Kraljevsko društvo u Velikoj Britaniji.
Objavljena je 15. juna pod naslovom "Bube u šoljici za čaj—praćenje asocijacija člankonožaca i biljaka s DNK okoliša iz osušenog biljnog materijala", a autori su ga Henrik Krehenwinkel, Sven Weber, Sven Kuenzel i Susan R. Kennedy.
