Prijestolonasljednika Saudijske Arabije sinoć je dočekao turski predsjednik Erdogan u svom prvom posjetu nakon ubistva disidentskog novinara Jamala Khashoggija u saudijskom konzulatu u Istanbulu.
Erdogan je predvodio bijes međunarodne zajednice zbog ubistva i ostrakizma princa Mohammeda bin Salmana koji je uslijedio. Razmjere njegovog zaokreta i prinčeve nedavne međunarodne rehabilitacije naglasila je počasna garda na konju koja je otpratila kraljevski automobil do predsjedničke palače u Ankari.
Princa su zatim vodili pokraj parade turskih vojnika da bi ga Erdogan dočekao na natkrivenom podiju prije nego što su ušli u palaču na produžene razgovore. U saopštenju objavljenom kasnije navodi se kako su zemlje "snažno naglasile zajedničku odlučnost da započnu novu eru saradnje".
Posjet je osudila Hatice Cengiz, Khashoggijeva turska zaručnica, koja je upozorila svijet na njegov nestanak kada je nije uspio sresti ispred konzulata 2. oktobra 2018. Ona je za Times rekla da je njegov posjet njenoj zemlji bio “srceparajući za vidjeti” . Rekla je da je princ pretrpio "veliku kaznu" jer je bio u pritvoru u Saudijskoj Arabiji zbog nespremnosti drugih svjetskih lidera da se sastanu s njim, ali sada se to mijenja, piše The Times.
Mohammed, 36, stigao je u Tursku nakon posjete Egiptu i Jordanu, dva druga zapadna saveznika na Bliskom istoku koji su nedavno imali mješovite odnose sa Saudijskom Arabijom. Sljedećeg mjeseca bit će stavljen pečat na prinčevo ponovno prihvatanje u međunarodnoj zajednici lidera - i vjerovatno na odobrenje Zapada za njegovo eventualno nasljeđivanje prijestolja - kada predsjednik Biden prvi put posjeti Saudijsku Arabiju.
Biden će u Jeddahu prisustvovati skupu lidera Vijeća za saradnju u Zaljevu, koje predstavlja šest bogatih zaljevskih država, unatoč predizbornim obećanjima da će Saudijsku Arabiju pretvoriti u pariju. U tim obećanjima, Biden je iskorištavao svjetski šok zbog detalja Khashoggijeva ubistva i rasparčavanja, koji su procurili uz Erdoganov blagoslov iz snimaka koje su napravile bubice turske obavještajne službe u konzulatu.
Donald Trump je gajio bliske odnose s princom, za kojeg zapadne obavještajne agencije vjeruju da je naredio ubici da ušutka Khashoggija (59). Međutim, u protekloj godini Saudijska Arabija se ponovno pojavila kao ključni igrač u nekoliko pitanja koja zabrinjavaju SAD i Tursku. Biden posebno želi da Rijad poveća proizvodnju nafte na niže cijene koje su skočile nakon rata u Ukrajini i zapadnih sankcija na izvoz energije iz Moskve. I Turska je pogođena rastućim cijenama nafte, ali je zahvaćena ekonomskom krizom. Očajnički su joj potrebne zaljevske investicije kako bi se ojačala zaposlenost i nacionalna valuta, a Ujedinjeni Arapski Emirati su već obećali gotovinu.
“Mislim da je posjet isključivo o novcu, novcu, novcu”, rekao je Soner Cagaptay, turski analitičar s Washingtonskog instituta za bliskoistočnu politiku. "Ovo je značajan posjet jer prati gotovo desetljeće raskida odnosa između Turske i Saudijske Arabije."
Cagaptay je rekao da Erdoganovo neprijateljstvo prema Saudijskoj Arabiji datira od prije Khashoggijeva ubistva do serije pobuna u Arapskom proljeću diljem Bliskog istoka. Turska, koja je podržavala Muslimansko bratstvo, bila je na suprotnoj strani u nizu sukoba sa Saudijskom Arabijom i UAE, koji su podržavali autokratije poput Egipta i Bahreina.
Razgovori su trajali oko tri sata prije nego što je Erdogan (68) otpratio princa (36) do zračne luke, grleći ga prije nego što je otišao. Uoči putovanja, Saudijska Arabija je ukinula zabranu putovanja u Tursku, što je navodno bio odgovor na pandemiju koronavirusa.
Turska je u aprilu odustala od vlastitog sudskog postupka u odsutnosti protiv odreda koji je izvršio Khashoggijevo ubistvo. Saudijska Arabija je provela vlastiti kazneni progon nekih muškaraca, ali se smatra da oni koji su proglašeni krivima ne služe zatvorsku kaznu.
Biden također želi rekonstituirati tradicionalni savez prozapadnih nacija na Bliskom istoku, koji uključuje Tursku, jedinu članicu NATO-a u regiji; Egipat i Jordan, zbog njihovih diplomatskih odnosa s Izraelom; i zaljevske države, zbog svojih zaliha nafte i blizine Iranu.
Međutim, zbližavanje je razbjesnilo organizacije za ljudska prava i prognaničke grupe na Bliskom istoku čije je dugogodišnje neprijateljstvo prema Saudijskoj Arabiji konačno dobilo svjetsko političko priznanje. Ulicu ispred saudijske ambasade u Washingtonu gradsko vijeće je prošle sedmice, uz podršku kongresmena, preimenovalo u "Jamal Khashoggi Way".
“Pravda nije zadovoljena. Jamalovo tijelo tek treba biti pronađeno”, rekao je Abdullah Alaoudh, sin klerika zatočenog u Saudijskoj Arabiji po prinčevom nalogu i član osnivača grupe osnovane u znak sjećanja na Khashoggija, Demokratija za arapski svijet sada. Za Cengiz (40), koji još uvijek živi u Istanbulu, promjena u položaju Saudijske Arabije je lična. “Čini se da je Turska sada zatvorila ovaj dosje”, rekla je. “Ovo je neprihvatljivo, ali je nažalost realnost.”
Teško da je moglo postojati živopisnije poniženje koje je jednom svjetskom lideru nanio drugi od puštanja detalja o ubistvu Jamala Khashoggija iz obavještajne agencije predsjednika Erdogana u svijet (piše Richard Spencer).
Svijet je čuo za svaki detalj stravičnog ubistva, od pile za kosti koju je navodno koristio saudijski patolog koji je razrezao tijelo do Khashoggijevih posljednjih riječi. Malo je onih koji su saosjećali s prijestolonasljednikom Mohammedom bin Salmanom, čiji je uspon na podmazani stup kraljevske politike već uzbunio kritičare njegove zemlje.
Erdogan je također bio problematičan prijatelj Zapada, sve više autokratski i pobornik političkog islama. Međutim, divljenje njenoj politici teško da je razlog zašto je Zapad cijenio saudijski odnos.
Razlog je bio nafta - i opći strah da bi bilo kakva zamjena za porodicu al-Saud mogla biti još gora.
Sada, pogođen Covidom, ekonomskom krizom i ratom u Ukrajini, Zapad je odlučio da žudi za starijim izvjesnostima. Iznad svega, treba zamijeniti sankcioniranu rusku naftu, a samo Saudijska Arabija ima ljestvicu rezervi za promjenu tržišne cijene.
I tako je odlučnost uzastopnih predsjednika da "resetiraju" američku politiku na Bliskom istoku i njen odnos s nedemokratskim prijateljima ponovno osujećena.
Za Tursku, problem je još dublji. Erdoganov pomak na kultiviranje predsjednika Putina nikada se nije isplatio u ekonomskom smislu. Sada je turska valuta smanjena u vrijednosti i brzo su joj potrebni petrodolari.
Invazija Rusije učinila je svijet nesigurnijim mjestom za sve. NATO je oživljen, Evropska unija se ponovno potvrđuje, a svijet se ponovno dijeli na dva bloka u stilu hladnog rata.
Turska i Saudijska Arabija znaju na koju stranu moraju stati, a SAD znaju da ih ne mogu odbiti.
