Ruski predsjednik Vladimir Putin igra žestoku igru s Evropskom unijom - prekida isporuku plina nekim od najboljih ruskih kupaca u naletu bijesa zbog sankcija uvedenih nakon invazije na Ukrajinu.
Vrši golem politički pritisak na vlade, prijeti da će Evropljane ostaviti smrznutima ako ova zima bude hladna i protivi se klimatskim ciljevima bloka jer zemlje zamjenjuju plin sa ugljenom. To bi čak moglo dovesti kontinent u recesiju.
Simone Tagliapietra, analitičarka Bruegelovog think tanka, rusku politiku naziva "energetskom ucjenom".
Samo 40 posto normalne količine plina teče duž podmorskog plinovoda Rusija-Njemačka Sjeverni tok, što utječe na isporuke u Francusku, Italiju i Austriju, kao i Njemačku. Ruski izvozni plinski div Gazprom već je zaustavio sve isporuke Poljskoj, Bugarskoj, Nizozemskoj, Finskoj i Danskoj nakon što su energetske kmpanije u tim zemljama odbile pokleknuti Kremlju i plaćati isporuke u rubljama, piše Politico.
Kao odgovor, neke zemlje planiraju pokrenuti elektrane na ugljen.
"Mora se priznati da Putin malo po malo smanjuje isporuku plina Evropi, također kako bi povisio cijenu, a mi moramo odgovoriti našim mjerama", rekao je njemački ministar ekonomije i klime Robert Habeck u televizijskom intervjuu kasno u nedjelju, dodajući da je "situacija napeta i ozbiljna".
Austrija planira ponovo pokrenuti zatvorenu termoelektranu, dok Poljska namjerava subvencionirati ugalj koji se koristi za grijanje doma.
Nizozemska je u ponedjeljak odlučila odustati od ranijih planova za ograničavanje proizvodnje iz svoje četiri elektrane na ugalj.
"Da ovo nisu posebna vremena, nikada to ne bismo učinili", rekao je ministar klime Rob Jetten.
Italijanska vlada planira krizni sastanak u utorak, a premijer Mario Draghi naručio je dvije jedinice za ponovno rasplinjavanje ukapljenog prirodnog plina i razgovarao je sa zemljama uključujući Katar, Angolu i Alžir da potpišu ugovore o opskrbi plinom u očajničkom pokušaju da osigura opskrbu u slučaju ruskog zatvaranja.
Bruxelles želi pokazati povjerenje, ali zabrinutost je jasna.
“Situaciju u kojoj se nalazimo shvatamo vrlo ozbiljno. Ali mi smo spremni”, rekla je predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen na sastanku s novinarima u ponedjeljak. “U teškim smo vremenima. Vremena ne postaju lakša”, dodala je.
Prljavi poslovi
Žurba za spaljivanjem ugljena kako bi se osigurala opskrba energijom simbolično je neugodna za klimatski svjesne Evropljane. No malo ko očekuje da će EU ili njezine države članice daleko skrenuti s kursa u njihovim nastojanjima da smanje emisije stakleničkih plinova.
U Njemačkoj su dužnosnici uporni da će povratak ugljena biti kratkotrajan i da ne ugrožava put zemlje do nulte potrošnje energije iz ugljena do 2030. Ugalj će služiti kao rezervna zaliha za energetski sektor, omogućujući zemlji da izgradi svoj zalihe plina uoči zime. U međuvremenu, vlada planira brzo povećati čistu energiju.
Ruska invazija ojačala je političku podršku obnovljivim izvorima energije u Njemačkoj, rekao je Simon Müller, direktor think tanka Agora Energiewende.
"Ovaj dodatni sloj hitnosti koji sada imamo suočeni s ovom situacijom pomaže u pružanju političkog zamaha koji nam je potreban za neka vrlo važna ubrzanja u izgradnji obnovljivih izvora", rekao je Müller. Njemački parlament razmatra 10 mjera za energetsku učinkovitost i obnovljive izvore energije, a Müller je rekao da je koalicija triju stranaka u velikoj mjeri složna oko važnosti uklanjanja prepreka zelenoj energiji.
Zelene grupe su također bile kritične. “U Njemačkoj trenutačno uopće ne postoji plan koji bi dovodio u pitanje datum izlaska ugljena”, rekao je Christoph Bals, direktor politike nevladine organizacije Germanwatch.
No, potreba za brzom promjenom smjera otpada na ugljen povećava političke napetosti.
U Berlinu je konzervativna opozicija osudila Habecka jer je dopustio povećanje upotrebe ugljena, dok je isključio mogućnost da tri preostale njemačke nuklearne elektrane ostanu u pogonu do kraja ove godine.
"Ne razumijem da zeleni ministar klime radije dopušta da više elektrana na ugljen radi duže, nego nuklearne elektrane s neutralnim ugljikom", rekao je u ponedjeljak za njemačku televiziju Jens Spahn, zamjenik šefa demokršćanskih demokrata u parlamentu. Politika nuklearnog zatvaranja bila je politika koju je usvojila bivša čelnica njegove stranke Angela Merkel.
Ova politika također izaziva stres unutar vladajuće koalicije.
"Ono što je potrebno je da tri preostale nuklearne elektrane rade duže", rekao je Bijan Djir-Sarai, glavni sekretar liberalnih Slobodnih demokrata. "To je činjenica koju ministar ekonomije ne može jednostavno zanemariti."
Priznajući da je taj korak "razbijanje tabua", Habeck je rekao da je ugalj ipak bolji od oživljavanja atomske energije, tvrdeći da će promjena nuklearne politike imati utjecaja tek krajem sljedeće godine - prekasno da bi pomogla ove zime. Podržao ga je kancelar Olaf Scholz, koji je u intervjuu objavljenom u ponedjeljak rekao da nam "nuklearna energija neće pomoći sada, a ne u sljedeće dvije godine, što je važno".
Politički lideri pozivaju svoje ljude da očuvaju energiju i smanje upotrebu plina, dok vlade rade na povećanju razine skladištenja kako bi se kontinentu omogućilo da prebrodi zimsko rusko isključenje plina. Kao posljednje sredstvo, razmišljaju o racionalizaciji plina.
Zaustavljanje opskrbe plinom gotovo bi sigurno dovelo blok u recesiju. Evropska centralna banka upozorila je da će se eurozona sljedeće godine smanjiti za 1,7 posto ako Rusija potpuno zatvori slavinu.
"Poremećaji u opskrbi energijom i male mogućnosti za trenutnu zamjenu opskrbe plinom iz Rusije vjerovatno bi zahtijevale određeno racionaliziranje i preraspodjelu resursa, što bi rezultiralo smanjenjem proizvodnje u eurozoni, posebno u energetski intenzivnim sektorima", rekla je banka, predviđajući ako se to dogodi, ekonomija bloka će se oporaviti sljedeće godine.
No, ECB je također imala riječ upozorenja za Putina.
"Što se tiče ruske ekonomije, scenarij prikazuje ozbiljnu recesiju s kontrakcijom proizvodnje sličnom kontrakciji doživljenoj kada se Sovjetski Savez raspao."
