Uoči današnje objave mišljenja Evropske komisije o dodjeli kandidatskog statusa Ukrajini, vodeći trojac Evropske unije - Francuska, Njemačka i Italija - već je dao zeleno svjetlo Kijevu. Potvrdio je to u četvrtak francuski predsjednik Emmanuel Macron u društvu njemačkog kancelara Olafa Scholza i italijanskog premijera Marija Draghija, za posjeta ukrajinskom kolegi Volodimiru Zelenskom. Šta službeni kandidacijski status Ukrajine za članstvo u EU zapravo znači u praksi?
Historijski kratak rok u kojemu je Brisel aminovao kandidatski status nekom aspirantu za članstvo u EU posljedica je ruske invazije na Ukrajinu, no pred Kijevom je sada duga politička bitka za osiguranje nužne jednoglasne potpore svih 27 država članica uoči početka pregovora. O tome će evropski čelnici razgovarati na sastanku Evropskog vijeća 23. i 24. juna.
Nakon dodjele kandidatskog statusa Europska komisija donosi 'pretpristupnu strategiju' i osigurava finansijsku podršku za provođenje potrebnih reformi.
U predvorju EU trenutno su četiri zemlje kandidatkinje: Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Albanija, s tim da Skoplje i Tirana još čekaju na otvaranje pristupnih pregovora. Još krajem 20. stoljeća status službene kandidatkinje osigurala je i Turska, no proces pridruživanja u međuvremenu je zamrznut.
Portal Politico u petak piše da će Evropska komisija preporučiti odobravanje kandidacijskog statusa Ukrajini, iako to ne bi naznačilo kada će, pa čak i hoće li Ukrajina ikada postati članica. Istovremeno, Brisel neće dati zeleno svjetlo Gruziji, koja je također podnijela zahtjev za članstvo u EU. Ta odluka ozbiljan je poraz za Tbilisi, obilježen političkim previranjima, piše Politico, dodajući da je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel poduzeo uglavnom bezuspješne napore da intervenira i ublaži nemire u Gruziji.
U četvrtak su tri balkanske kandidatkinje - Albanija, Sjeverna Makedonija i Crna Gora - javno podržale put Ukrajine u EU, eliminirajući time potencijalni izgovor pojedinih članica EU da uskrate podršku Kijevu.
U svakom slučaju, prije otvaranja pristupnih pregovora, izvjesno je da će Evropsko vijeće od Kijeva zahtijevati jačanje demokratskih institucija i vladavine prava, s tim da je Macron naznačio da bi cjelokupan proces mogao potrajati i duže od decenije. Ipak, jučer je u Kijevu francuski predsjednik zvučao uglavnom pozitivno.
'Evropa je na vašoj strani, tako će i ostati dok god bude potrebno, do pobjede', rekao je francuski predsjednik.
Draghi je bio konkretniji, kazavši Zelenskom da će Kijev na putu u Evropsku uniju morati provesti 'duboke reforme ukrajinskog društva'. Slično je, uostalom, najavila predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, naglasivši da je pred Ukrajinom 'mnogo posla', posebno u borbi protiv korupcije.
Prema izvještaju Transparency Internationala za 2021., Ukrajina se našla na 122. mjestu od njih 180, što je ipak napredak u odnosu na 2014., kada je bila na 142. mjestu. Za poređenje, 'najkorumpiranija' članica EU, Bugarska, nalazi se na 78. mjestu. Hoće li se ukrajinski koraci prema EU ipak mjeriti drukčijim metrom od onih ostalih aspiranata? Trojica evropskih čelnika jučer u Kijevu nisu skrivala potresenost ratnim strahotama. U ime Njemačke, Scholz je Ukrajini iskazao veliko poštovanje zbog herojske odbrane.
'Jasno je da ova invazija na Ukrajinu označava prekretnicu jer Rusija pokušava promijeniti granice u Evropi. To je neprihvatljivo', poručio je, podsjećajući na historijsku njemačku odluku o opskrbi Ukrajine oružjem, s obzirom na njenu višedesetljetnu tradiciju odbijanja isporuke oružja u aktivna ratna područja.
'Ukrajina pripada evropskoj porodici. Prekretnica na njenom evropskom putu je status zemlje kandidata. Zemlje članice EU o tome će razgovarati sljedećih dana. Znamo, potrebna je saglasnost 27 zemalja EU. U Evropskom vijeću zalagat ću se za jedinstven stav. Njemačka je za pozitivnu odluku u korist Ukrajine. To se također odnosi na Republiku Moldaviju', poručio je Scholz.
Naglasio je da će se i Evropska unija morati mijenjati kako bi osigurala prihvat novih članica:
'EU se treba pripremiti i modernizirati svoje strukture i procedure.'
Nekoliko evropskih dužnosnika primijetilo je da bi prijem Ukrajine, s njenih više od 40 miliona stanovnika, iz temelja promijenio ravnotežu snaga u odlukama EU donesenim glasanjem kvalificiranom većinom. Osim toga, Ukrajina bi dobila veliku delegaciju u Evropskom parlamentu.
