Dmitrij Rogozin, čelnik Roskosmosa, ruske svemirske agencije, koji je u ponedjeljak zaprijetio Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Crnoj Gori gotovo totalnim uništenjem samo zato što su zabranile prelet aviona ruskog ministra vanjskih poslova Sergeja Lavrova preko svoje teritorija do Beograda, ima dugu historiju provokativnih i ratnohuškačkih izjava, kao i onih koje prelaze granice pristojnosti i dobrog ukusa.
'Znate li za šta je dobar Sarmat? Neće tražiti suglasnost za prelet od kukavičkih Bugara, osvetoljubivih Rumuna i Crnogoraca koji su izdali našu zajedničku historiju, baš kao i Šveđani', zaprijetio je Rogozin masovnim ubistvom stanovništva u tri države jer su njihovi čelnici poremetili plan putovanja ruskog ministra.
Mnogi Rogozina ne uzimaju ozbiljno jer su mu žestoki nastupi uobičajen folklor i zaštitni znak, ali nakon ruske brutalne agresije na Ukrajinu takva oštra retorika ima drugačiji prizvuk. Rogozin je jedan od niza Putinovih jastrebova te dobro monetizira svoju ulogu unutar vladajućeg režima.
Nije ni ovo prvi put da Rogozin prijeti Crnoj Gori. Nakon što je službena Podgorica, koju Moskva smatra svojom interesnom zonom, odlučila promijeniti stranu i pridružiti se NATO-u, priprijetio je da će zažaliti zbog te odluke.
'Crnogorci su jedan od dijelova, u širom smislu, srpskog svijeta, balkansko-slavenskog svijeta, i jako mi je žao što je sada takva tendencija', razočarano je tada govorio Rogozin.
Od početka ruske invazije na Ukrajinu on snažno brani pozicije službenog Kremlja. Početkom maja kazao je da bi u slučaju nuklearnog rata Rusija uništila NATO za 30 minuta, ali da takav razvoj događaja ne smiju dopustiti jer bi posljedice nuklearnih udara utjecale i na situaciju u Rusiji. Indirektno je prijetio i padom Međunarodne svemirske stanice (ISS) zbog sankcija koje su zapadne zemlje uvele Rusiji na početku invazije.
'Stanovništvo drugih zemalja, posebno onih koje vode 'psi rata', trebalo bi porazmisliti o tome kakva je zapravo cijena sankcija Rusiji', kazao je ovaj ruski dužnosnik bez dlake na jeziku.
Rogozin udara po svima koji mu se nađu na putu. Zaratio je i s multimilijarderom Elonom Muskom nakon što je ovaj opskrbio Ukrajinu naprednom opremom kako bi se izbjegla moguća ruska komunikacijska blokada tokom sukoba.
'Elon Musk je uključen u opskrbu fašističkih snaga u Ukrajini vojnom komunikacijskom opremom. I za ovo, Elone, bit ćeš odgovoran kao odrasla osoba - bez obzira koliko se praviš budalom', poručio mu je Rogozin.
Još 2016. godine opleo je po tadašnjem hrvatskom ministru odbrane Anti Kotromanoviću jer je u jednom intervjuu izjavio da će Srbija teško ući u Evropsku uniju nabavljajući oružje iz Rusije.
Rogozin, koji je tada obnašao dužnost zamjenika ruskog premijera za vojnu industriju, jako se naljutio na Kotromanovića te mu je preko Facebooka poručio da mu se 'jezik klatara kao kravata'.
Jednom prilikom se dohvatio i pop zvijezde Madonne zato što je stala u odbranu djevojaka iz grupe Pussy Riot, uhapšenih nakon što su molile Djevicu Mariju da oslobodi Rusiju od Putina.
'Svaka bivša k…a voli držati prodike kad ostari', poručio joj je tada Rogozin.
U širi fokus zanimanja javnosti na Zapadu došao je nakon što je postao stalni predstavnik, odnosno ambasador Ruske Federacije pri NATO-u 2008. godine. Već tada je glasio kao žestok ruski nacionalist koji gaji snažne protuameričke osjećaje i poziva na naoružavanje Rusije. NATO je za njega tako organizacija kojoj je jedina svrha agresivno zastupanje američkih ciljeva i koja je postavila stranu vojsku na granice Rusije.
Rogozinova politička karijera dobila je zamah 2003. godine, kada je ušao u parlament sa strankom Rodina (Domovina), a učinio ju je popularnom zahvaljujući napadima na Zapad i pozivima na suzbijanje ilegalne imigracije. Rodini je 2005. godine zabranjeno sudjelovanje na moskovskim gradskim izborima jer joj je kampanja proglašena rasističkom. Birače su pozivali da 'očiste Moskvu od smeća', aludirajući na migrante s Kavkaza.
Već iduće godine otišao je s čela stranke te je ona ubrzo i raspuštena. Rodina je navodno bila kremaljski projekt s ciljem disperzije glasova nacionalističke desnice. Prema pisanju medija, Vladislav Surkov, tadašnji zamjenik šefa predsjedničke administracije, osobno je birao kandidate za izbornu listu Rodine. U prilog tvrdnjama da je Rogozin bio 'trojanski konj' u ruskoj oporbi govori i činjenica da je vrlo brzo završio na, već spomenutoj, prestižnoj i vrlo delikatnoj funkciji vodećeg ruskog diplomata pri misiji u NATO-u.
U Bruxellesu je nastavio provocirati objesivši Staljinovu sliku u svom uredu i snažno se opirući mogućnosti da se Ukrajina i Gruzija priključe NATO-u. Na crnoj listi SAD završio je 2014. godine, nakon što je Rusija anektirala ukrajinski poluotok Krim. Zbog sankcija je 2019. godine otkazan i njegov najavljeni posjet SAD, u sklopu kojeg je kao čelnik Roskosmosa trebao posjetiti NASA-u, nakon niza prosvjeda zastupnika u američkom Kongresu.
Rogozin je prvi put zaprijetio prekidom veza s NASA-om poslije prve ruske invazije na Ukrajinu 2014., kada je SAD u potpunosti ovisio o ruskim kapsulama za dolazak do svemirske stanice.
'Nakon analize sankcija protiv naše svemirske industrije, predlažem SAD da dovede svoje astronaute na Međunarodnu svemirsku stanicu pomoću trampolina', poručio im je tada. Amerikance je 'trolao' i kad je poručio da će Rusija poslati misiju na Mjesec samo kako bi verificirala je li NASA uopće ondje spustila lunarno vozilo ili nije.
Rogozin je rođen u moskovskoj vojnoj porodici, dijelu rukovodeće klase u vrijeme Sovjetskog Saveza, a studirao je novinarstvo na Moskovskom univerzitetu, kasnije i ekonomiju. U mladosti je bio angažiran u sovjetskim udruženjima mladeži usko povezanim s tajnim službama. Nakon pada komunizma okrenuo se ruskom nacionalizmu. Borio se u sukobu u Moldaviji i žestok je pobornik neovisnosti Pridnjestrovlja, regije koju kontroliraju proruski pobunjenici od 1993. godine, od Kišinjeva. U toj zemlji proglašen je personom non-grata. Tijekom devedesetih na razne načine pokušavao se probiti u državni parlament Dumu, što mu je i uspjelo 1997. godine.
Od 2002. do 2004. bio je posebni izaslanik ruskog predsjednika za Kalinjingrad nakon proširenja Evropske unije. Poslije Rodine i epizode u NATO-u postao je 2011. godine zamjenik ruskog premijera zadužen za nadgledanje ruske vojne industrije te se na taj dužnosti zadržao do 2018., kada odlazi u Roskosmos, piše tportal.
Rogozinova gruba i prkosna objava na Twitteru dovela je i ranije do međunarodnog skandala. U odgovoru na odbijanje rumunjskih vlasti da puste njegov avion za Kišinjev - zato što je bio na popisu ruskih dužnosnika pod sankcijama nakon aneksije Krima 2014. godine - poručio im je da će se vratiti u strateškom bombarderu TU-160. Sličan incident ponovio se nekoliko godina kasnije, kada mu je Rumunija opet zabranila prelet, a tada je poručio: 'Radujte se odgovoru, gadovi!'
Također, kao i mnogim vodećim ruskim političarima, vidljiv je nesrazmjer između njegove imovine i prihoda, a ruski opozicionih prvak Aleksej Navaljni optužio ga je 2019. godine za korupciju širokih razmjera.
