Lideri Evropske unije dogovorili su plan za blokiranje više od dvije trećine uvoza ruske nafte.
Zabrana će uticati samo na naftu koja stiže morem, ali ne i naftu iz naftovoda, nakon protivljenja Mađarske, piše BBC. Šef Evropskog vijeća Charles Michel rekao je da je sporazum prekinuo ogroman izvor finansiranja ruske ratne mašine.
#Unity
— Charles Michel (@eucopresident) May 30, 2022
Agreement to ban export of Russian oil to the EU.
This immediately covers more than 2/3 of oil imports from Russia, cutting a huge source of financing for its war machine.
Maximum pressure on Russia to end the war.
#EUCO
To je dio šestog paketa sankcija odobrenog na samitu u Briselu, oko kojeg je moralo da se složi svih 27 država članica.
Rusija trenutno isporučuje 27 posto uvezene nafte u EU i 40 posto svog gasa. EU plaća Rusiji oko 400 milijardi eura (430 milijardi dolara, 341 milijardu funti) godišnje zauzvrat.
Do sada nisu uvedene nikakve sankcije na izvoz ruskog gasa u EU, iako su planovi za otvaranje novog gasovoda od Rusije do Njemačke zamrznuti.
Članice EU provele su sate boreći se da razriješe svoje nesuglasice oko zabrane uvoza ruske nafte, a Mađarska je njen glavni protivnik.
Kompromis je uslijedio nakon sedmica prepirki dok nije dogovoreno da će postojati "privremeno izuzeće za naftu koja dolazi naftovodima u EU", rekao je gospodin Michel novinarima.
Zbog toga će neposredne sankcije uticati samo na rusku naftu koja se transportuje u EU preko mora – dvije trećine ukupnog uvoza iz Rusije.
Ali u praksi, predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen rekla je da će obim zabrane biti širi, jer su Njemačka i Poljska dobrovoljno ukinule uvoz iz plinovoda do kraja ove godine.
„Ostalo je oko 10-11 posto koje pokriva južna Druzhba“, rekla je Von der Leyen, misleći na ruski naftovod kojim se nafta snabdeva Mađarskom, Slovačkom i Češkom.
Evropsko vijeće će ponovo razmotriti ovo izuzeće "što je prije moguće", dodala je ona.
Zabranu uvoza ruske nafte prvobitno je predložila Evropska komisija - koja razvija zakone za zemlje članice - prije mjesec dana.
Ali otpor, posebno iz Mađarske, koja uvozi 65 posto svoje nafte iz Rusije putem naftovoda, zaustavio je problematičnu posljednju rundu sankcija EU.
Mađarski premijer Viktor Orban proglasio je sporazum pobjedom njegove zemlje.
„Uspjeli smo da pobjedimo prijedlog Evropskog vijeća koji bi Mađarskoj zabranio korištenje ruske nafte“, rekao je on u videu na Facebooku.
Druge zemlje bez izlaza na more, poput Slovačke i Češke, također su zatražile više vremena zbog svoje ovisnosti o ruskoj nafti. Bugarska, koju je Gazprom već isključio iz ruskog gasa, također je tražila opt-out.
Nije pomogla ni kriza troškova života koja se osjeća širom Evrope. Rastuće cijene energenata - između ostalog - smanjile su apetit nekih zemalja EU za sankcijama koje bi mogle naštetiti i njihovim vlastitim ekonomijama.
Putin će pokušati da iskoristi razlike između članica EU
Naftni sporazum EU je kompromisni sporazum - ali je također važan.
Moskva se u velikoj mjeri oslanja na svoj izvoz energije, a EU kaže da će ovaj sporazum smanjiti više od 90 posto ruskog uvoza nafte do kraja godine.
Ali s obzirom na zveckanje sabljama i antizapadnu retoriku koju smo slušali od Vladimira Putina posljednjih sedmica, pretpostavljamo da će ruski lider vjerovatnije reći Evropi: „Spremite se za još ekonomskih bolova zbog ovog embarga. Da vidimo koliko će trajati vaša podrška Ukrajini.”
Kremlj je svjestan razlika u mišljenjima unutar EU o tome šta treba učiniti u vezi s Rusijom - i možete biti sigurni da će Putin pokušati da ih iskoristi.
Rusija će tražiti nova tržišta, ali u smislu nafte to nije brzo rješenje. Ne postoji infrastruktura za preorijentaciju izvoza nafte iz Evrope u Aziju, na primjer. A ako se proda u Aziju - morat će to učiniti po sniženoj cijeni.
Tu je i pitanje ruskog gasa – o embargu na to bi se moglo razgovarati sljedeće.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski, koji je prisustvovao samitu, pozvao je zemlje EU da prekinu svoje unutrašnje "svađe", navodeći da su samo pomagale Moskvi.
"Sve svađe u Evropi moraju da se okončaju, unutrašnji sporovi koji samo podstiču Rusiju da vrši sve veći pritisak na vas", rekao je Zelenski putem video-linka.
„Vrijeme je da ne budete odvojeni, ne fragmenti, već jedna cjelina“, rekao je.
Letonski premijer Krisjanis Karins rekao je da zemlje članice ne bi trebale da se "zaglave" u svojim ličnim interesima.
"To će nas koštati više. Ali to je samo novac. Ukrajinci plaćaju svojim životima", rekao je on.
