Njemački kancelar Olaf Scholz trebalo bi da posjeti Srbiju i susjedstvo 10. juna. Izvori DW kažu da je cilj dobra priprema samita Berlinskog procesa. Scholz bi trebalo da posjeti i Bosnu i Hercegovinu.
"Teži se tom datumu, ostaje još da se posjeta uskladi sa drugim zemljama u regionu“, rekao je diplomatski izvor DW.
Prema njemu, Scholz će, pored Beograda, svakako posjetiti i Prištinu, a teži se da putovanje preraste u malu balkansku turneju sa posjetama Tirani i Skoplju, možda i Sarajevu.
Prethodno je novinar FAZ-a Mihael Martens na Twitteru prenio da Scholz dolazi u Beograd 10. juna. On je, pozivajući se na pouzdane izvore iz Berlina, naveo da će teme biti „energetika, ekonomija, srpska pozicija prema Rusiji“ i druge.
Izvor DW kaže da Scholz teži da dobro pripremi samit Berlinskog procesa koji će se vjerovatno održati u augustu: „Za razliku od bivše kancelarke Merkel, Scholz više ide ka konkretnim rješenjima. Stalo mu je da taj samit ne bude samo skupo putovanje, nego da se dođe do konkretnih rješenja.“
Cilj Berlinskog procesa je tješnje povezivanje regiona Zapadnog Balkana, kroz slobodan protok ljudi, robe, kapitala i usluga.
Osim pokušaja da se Beograd uključi u sankcije protiv Rusije, Scholz će pokušati i da ponudi nešto Albaniji i Sjevernoj Makedoniji, kažu upućeni.
Naime, očekuje se da francuski predsjednik Emmanuel Macron nadalje blokira početak pregovora EU sa Skopljem i Tiranom. Zato će se, kažu izvori, samit EU-Zapadni Balkan pod francuskim predsjedavanjem u junu održati u Briselu, a ne u Parizu.
Macron i Scholz se razilaze u idejama o proširenju EU. Francuski predsjednik je nedavno podgrijao viziju o Evropi „u dvije brzine“, gdje bi države poput Srbije i susjeda imale mjesta samo u spoljnom prstenu, ali ne bi bile punopravne članice EU.
Scholzova posjeta Balkanu novi je dokaz da je region visoko na listi prioriteta nove koalicije u Berlinu. Početkom maja su u posjeti Berlinu bili srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić i kosovski premijer Aljbin Kurti.
Tada je ocijenjeno da Scholzova vlada pridaje veliki značaj kosovskom problemu u svjetlu rata u Ukrajini. Scholz je tada prvi put rekao da „međusobno priznanje“ treba da bude dio sveobuhvatnog sporazuma Beograda i Prištine.
