Kad je 2019. prisegnula na dužnost predsjednice vlade Finske, Sanna Marin (36) je sa svoje 34 godina postala najmlađa premijerka na svijetu.
Svoje političke ambicije nikada nije skrivala i one su je, na koncu, dovele u visoku politiku i na svjetsku političku pozornicu na kojoj je, zajedno sa susjednom Švedskom, donijela historijsku odluku o ulasku svoje zemlje u NATO savez nakon decenija vojne neutralnosti.
I prije samog početka ruske invazije na Ukrajinu, dok je Rusija gomilala svoju vojsku u blizini ukrajinske granice i istovremeno opovrgavala da planira napasti svog susjeda, premijerka Marin je hrabro rekla da Finska ima pravo priključiti se NATO-u te da bi o tome trebalo porazmisliti.
Odrasla je u dosta teškim uvjetima
Ruski su mediji nakon toga podivljali i kazali kako je to za Moskvu 'nož u leđa', a nije sretan bio niti finski predsjednik Sauli Niinistö koji je rekao da 'srećom, nije nastala nikakva šteta'.
No kad je Rusija doista napala Ukrajinu, sve se promijenilo.
Ta je kriza otkrila čelično lice finske premijerke koja je ranije - možda nepravedno - najviše pažnje privlačila zbog svoje dobi, atraktivnog izgleda i progresivne socijalne politike koju je zastupala.
Žena koja vodi naciju od otprilike 5,5 miliona ljudi, odrasla je u dosta teškim uvjetima. Njezina majka se rastala od muža alkoholičara kad je Sanna bila još mala djevojčica. Sljedeći odabir Sannine majke bila je žena pa je buduća finska premijerka odrasla u istospolnoj, tzv. 'duginoj porodici', kako je kazala sama Sanna Marin.
Porodica je imala finansijskih poteškoća i živjeli su od socijalne pomoći pa je Sanna morala početi raditi vrlo rano kad je pomagala u pekari i raznosila novine, piše Daily Mail.
Pasi Kervinen, njezina učiteljica iz srednje škole u malom gradu Pirkkala, kazala je za Sannu da je bila prosječna učenica, iako je ponekad tražila više zadaće.
Kad je s 19 godina maturirala, njezine su ocjene bile dovoljne da - kao prva u porodici - upiše fakultet u Tampereu, a za smjer je odabrala upravno pravo.
Pred kraj fakulteta, Sanna je upoznala partnera, Markusa Raikkonena, profesionalnog nogometaša s kojim je izlazila čak 16 godina i s kojim je dobila kćerku, prije nego su se vjenčali 2020. godine.
Njezin interes za politiku probudio se tokom fakulteta kad je shvatila da bi njezin naporan rad mogao pomoći i drugim ljudima, a ne samo njoj. Ponajprije siromašnima i ženama.
U Socijaldemokratsku stranku učlanila se 2006., a već 2010. postala je potpredsjednicom stranke.
Međutim, njezin je prvi pokušaj u politici bio neuspješan. Na lokalnim izborima za gradsko vijeće Tampere, izgubila je kad su joj bile samo 22 godine. No već je na sljedećim izborima bila uspješna te nakon par mjeseci bila promovirana za predsjednicu vijeća, što je pozicija na kojoj je bila sve do 2017. Za to je vrijeme izabrana za drugu potpredsjednicu Socijaldemokratske stranke (2014. godine), a zastupnica regije Pirkanmae u finskom parlamentu postala je 2015. godine.
Pobijedivši na drugim izborima za vijeće 2017., privukla je pažnju javnosti zbog popularnih videa sjednica vijeća kojima je predsjedavala, a koji su objavljeni na YouTubeu, o čemu je pisao i New York Times.
Pobijedila je i na drugim parlamentarnim izborima 2019., a zatim je u junu te godine preuzela svoj prvi doista istaknuti posao ministrice prometa i komunikacija.
Ta je uloga Sannu Marin uvela na svjetsku političku pozornicu te je predstavljala Finsku na summitima ministara prometa EU-a.
Političarka za Instagram generaciju
Upravo tokom njezina prvog putovanja u Bruxelles, u decembru 2019., izbila je kriza koja će je gurnuti u sam vrh politike.
Marin je morala ranije napustiti taj summit nakon što ju je Antti Rinne - čelnik socijaldemokrata koji je bio premijer samo šest mjeseci prije Marin - pozvao da mu pomogne riješiti krizu izazvanu štrajkom poštara.
Rinne je na kraju izgubio povjerenje svog koalicijskog partnera i bio prisiljen odstupiti, a Marin je zauzela njegovo mjesto kao čelnica nove koalicije pet stranaka koju su u potpunosti predvodile žene - od kojih je samo jedna u to vrijeme bila starija od 35 godina.
Političarka za Instagram generaciju – naime, redovito na toj mreži objavljuje slike na kojima doji i dijeli recepte za tjesteninu – učestvovala je u odluci o podizanju dobi za napuštanje škole na 18 godina i produženju roditeljskog dopusta.
Nadahnuta vlastitim odgojem, kroz svoj Program jednakosti za cilj je postavila dobrobit žena i onih s niskim primanjima.
Program je do sada uključivao mjere za poticanje roditelja da ravnopravno dijele brigu o djeci, suzbijanje porodičnog nasilja, smanjivanje razlike u plaćama među spolovima i poboljšanje obrazovanja za djecu iz siromašnijih sredina i imigrante.
Njezino upravljanje pandemijom dobilo je pohvale većeg dijela javnosti, iako je neki optužuju da je previše dogmatična i nespremna na kompromis.
Godine 2020., usred svoje prve godine na vlasti, našla je vremena da se uda za Markusa - s kojim ima dvogodišnju kćer Emmu - na ceremoniji održanoj u kući na Baltičkom moru koju kao premijerka koristi.
Nedugo nakon što je preuzela vođenje finske koalicijske vlade, izazvala je senzaciju pozirajući 2020. za jedan časopis u elegantnom sakou - ispod kojega nije imala ništa.
Neki su mislili da je slika narušila njezin kredibilitet, ali hashtag #imwithsanna se brzo pojavio na internetu, a silni obožavatelji pohvalili su njezin potez i izgled.
'Na svakoj poziciji na kojoj sam ikad bila, polazne tačke su uvijek bile moj spol i moja dob, odnosno to da sam mlada žena', rekla je za Vogue. 'Nadam se da jednog dana to neće biti problem. Nisam ništa bolja ili gora od sredovječnog muškarca.'
Ratoborni komšija
Marin je sada suočena s još jednom krizom potpuno drugačije prirode - agresivnim i ratobornim Vladimirom Putinom koji je invazijom prekršio međunarodne norme i sigurnosna jamstva dana Ukrajini. Sanna Marin je ponovno nastupila vrlo hrabro.
Prekidajući decenijama dug sporazum o neutralnosti s Rusijom koji je bio na snazi od Zimskog rata - nesretnog pokušaja Moskve da napadne Finsku neposredno prije izbijanja Drugog svjetskog rata - Marin je za svoju zemlju zacrtala put u NATO.
Govoreći uz švedsku premijerku Magdalenu Andersson, izjavila je da je u interesu njezine zemlje podnijeti zahtjev za pridruživanje savezu 'u roku od nekoliko dana'.
Prihvaćanje u Savez je gotovo zagarantirano nakon što je šef NATO-a, Jens Stoltenberg, rekao da će i Finska i Švedska biti dočekane 'raširenih ruku'.
Ovaj potez predstavlja potpuno preoblikovanje sigurnosne arhitekture Evrope i označava početak nove faze poslijeratnih odnosa.
Za Finsku ulog teško da bi mogao biti veći. Rusija je, očekivano, bijesno reagirala - prijeteći da će odmah prekinuti isporuku plina što bi moglo dovesti do poteškoća u industriji.
Kako i uvijek do sada, Sanna Marin je jasno objasnila svoju odluku.
'Finska mora bez odlaganja podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u', rekla je u zajedničkoj izjavi sa švedskom premijerkom. 'Nadamo se da će koraci koji su još potrebni za donošenje ove odluke, biti poduzeti brzo, već u sljedećih nekoliko dana.'
