Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH obavio je raspravu o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine, koji je predložilo 17 poslanika.
Predložili su ga poslanici: Adil Osmanović, Halid Genjac, Alma Čolo, Safet Softić, Šemsudin Dedić, Nermin Mandra, Šemsudin Mehmedović, Edin Mušić, Edita Đapo, Saša Magazinović, Nermin Nikšić, Zukan Helez, Mirjana Marinković-Lepić, Aida Baručija, Damir Arnaut, Predrag Kojović i Denis Zvizdić.
S obzirom na to da Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije podržala principe predloženog zakona, poslanici se danas neće izjašnjavati o samom tekstu zakona, nego o izvještaju komisije.
Ukoliko Predstavnički dom ne prihvati negativan izvještaj Komisije, predloženi zakon će joj ponovno biti upućen na razmatranje i sačinjavanje novog izvještaja.
Predsjedavajuća Ustavnopravne komisije, poslanica Alma Čolo (SDA), je kazala da je jučer na sjednici Komisije, većinom glasova od strane SNSD-a i HDZ-a BiH, odlučeno da se ne podrže principi ovog zakona.
Izrazila je žaljenje zbog toga, jer kaže da ovaj prijedlog izmjena Izbornog zakona predstavlja jedan cjelokupan paket integriteta u cilju poboljšanja izbornog procesa u BiH i u cilju poboljšanja izbornog zakonodavstva.
Poslanik Nikola Lovrinović (HDZ BiH) je, osvrnuvši se na diskusiju Alme Čolo, kazao da je ona, kao predsjednica Ustavnopravne komisije, iznijela nešto što, niti traži zapisnik, niti poznaje, niti traži ovaj parlament da se tako ovdje kaže sa sjednice Ustavnopravne komisije.
"Nigdje ne piše poslovnička obaveza, niti zapisnička da se kaže koji zastupnici iz kojih stranaka su bili „za“, koji su bili protiv. Ustavnopravno povjerenstvo je donijelo svoje mišljenje kako je donijelo. Ono što je vama integritet izbornog procesa, a najvažnije stvari i najveće krađe ostavljate izvan tog prijedloga, a to je lažno nacionalno predstavljanje, krađa zastupničkih mjesta", kazao je Lovrinović.
Sve što je najvažnije u zakonu, dodao je on, „vi ostavljate po stani, a preferirate nešto sasvim drugo, ako hoćete da govorite o integritetu Izbornog zakona“.
Dodao je da je Ustavnopravna komisija radila svoj posao i donijela odluku kakvu je donijelo i dostavilo je Predstavničkom domu.
Poslanica Alma Čolo mu je odgovorila da je govorila uime Ustavnopravne komisije, te da u Poslovniku stoji da mišljenje Ustavnopravne komisije treba biti obrazloženo.
"Negativno mišljenje, po meni bi trebalo da sadrži detaljne razloge zašto je negativno. Međutim, postala je praksa da se samo napiše koliko je ko glasao „za“, kako je ko glasao protiv i 'prošlo-nije prošlo'", kazala je Čolo, te dodala da je to neprihvatljivo za jedan ozbiljan zakon i za jednu ozbiljnu komisiju da se tako kreiraju izvještaji.
Poslanica Mirjana Marinković-Lepić (Naša stranka) je kazala da je žalosno što se odlučivanje Ustavnopravne komisije i donošenje mišljenja svodi samo na prevlast u broju glasova.
"To je jedna nelogičnost. Tačno je da mi ne znamo u čemu se ovaj prijedlog zakona kosi sa ustavno-pravnim principima", kazala je Marinković-Lepić.
Poslanik Nermin Nikšić (SDP BiH) je kazao da je jasno kome nije u cilju i ko ne želi da imamo fer i poštene izbore u BiH.
Poslanik Jasmin Emrić (A-SDA) je postavio pitanje koji to principi nisu prihvatljivi članovima Ustavnopravne komisije iz SNSD-a i HDZ-a, koji su glasali protiv ovog zakona.
"U ovom prijedlogu zakona piše, u obrazloženju, da su osnovni principi na kojima počiva ovaj zakon jačanje integriteta izbornog procesa. Jačanje integriteta izbornog procesa nije prihvatljiv princip za one članove Ustavnopravne komisije koji su glasali protiv ovog prijedloga zakona", kazao je Emrić.
Poslanica Snježana Novaković Bursać (SNSD) je kazala da se u ovaj posao, kod dobronamjernih političkih aktera, nije trebalo ući, jer se izgubilo značajno vrijeme i energija bez unaprijed jasnog političkog stava po ključnim pitanjima.
Zamjenica predsjedavajućeg Predstavničkog doma Borjana Krišto (HDZ BiH) je kazala da, kada je u pitanju rad Ustavnopravne komisije, ona ima devet članova.
"Podsjetit ću to za one koji su danas to pokušali obrazložiti kako im HDZ ruši ustavne stavove u smislu određenih prijedloga zakona", kazala je Krišto.
Dodala je da HDZBiH ima dva svoja člana te komisije, pa joj nije jasno kojom matematikom se došlo do toga da dva člana mogu utjecati na ishod i na stav Ustavnopravne komisije.
"U ovom slučaju, kad je u pitanju mišljenje Ustavnopravnog povjerenstva, smo i mi jasno ispred HDZ-a BiH iznijeli svoje razloge kad je u pitanju prijedlog izmjena i dopuna Izbornog zakona BiH. Naravno da ovi principi koji su napisani kao samo obrazloženje apsolutno ne odgovaraju niti principima transparentnosti, niti principima integriteta izbornog procesa. Što to može biti integritet izbornog procesa doli provedba odluka Ustavnog suda BiH koji prvenstveno štiti Ustav BiH, u koji se ovdje svi zaklinjemo, kojem smo svi ovdje prisegli", istaknula je Krišto.
Šta to može biti integritet izbornog procesa, nastavila je ona, doli provedba odluka Evropskog suda za ljudska prava.
"Što to može biti integritet izbornog procesa doli toga da se Centrala izborna komisija BiH imenuje u skladu sa zakonom. Što to treba biti integritet izbornog procesa u biračkom odboru da se prema javnoj natječajnoj proceduri provodi izbor, a ovdje to radimo mimo, na prijedlog određene parlamentarne većine. Zato vam je kriv HDZBiH ili možda još neko, kao što vi mislite", navela je Krišto.
Kaže da je i na Ustavnopravnoj komisiji jasno kazala da HDZ ne prihvata ove prijedloge izmjena i dopuna Izbornog zakona, „ali da smo spremili amandmane koje možemo uložiti samo na one prijedloge, odnosno poglavlja i članke koji se mijenjaju“.
"To smo uradili, ali smo jasno na Ustavnopravnom povjerenstvu kazali da ovakav zakon koji je došao nema za nas principe koji zadovoljavaju niti transparentnost, niti integritet izbornog procesa", istaknula je Krišto.
Rasprava je okončana, a na kraju sjednice poslanici će se izjašnjavati o negativnom mišljenju Ustavnopravne komisije o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH.
