Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) jučer je saopćila da privremeno prekida testiranje lijeka "hydroxychloroquine" u borbi protiv virusa Covid-19.
Kao razlog su naveli štetnost lijeka po kardiovaskularne organe, tačnije srce. Radi se o antimalariku, koji se uglavnom koristi u liječenju malarije.
Trumpov "božiji dar"
Efektnost ovog lijeka u borbi protiv koronavirusa, inače, nikad nije dokazana, a da postane planetarno poznat može se zahvaliti predsjedniku SAD Donaldu Trumpu koji ga je nazvao "božijim darom". Prema posljednjim informacijama Trump ga i danas pije - preventivno.
Ipak, nakon Trumpove izjave nastala je pomama za ovim lijekom, pa je čak i bh. kompanija Zada pharmaceuticals iz Lukavca počela proizvodnju i distribuciju ovog lijeka.
Ministarstvo civilnih poslova BiH prihvatilo je i donaciju više od 20.000 tableta ovog lijeka, uprkos upozorenjima da efekata nema, ali da može biti štete.
Pokušali smo saznati da li se i koliko ovaj lijek koristi u BiH.
Kontaktirali smo prvo kompaniju Zada. Specijalista Alma Salkić iz ove kompanije, kazala je za "Raport" da su oni lijek proizveli i stavili na tržište.
"Dalje je do klinika da li će koristiti lijek. Amerika ga i dalje forsira, kao i preventivno kao i profilaktički. U početku je bilo obećavajuće, ali šta se dalje dešava ne zna...On ima kardiotoksične efekte, ali ako se s oprezom daje i ako pacijent nema probleme i pod nadzorom ljekara, ne mora značiti. Svaki lijek ima kontraindikacije i zna se kome ne treba da se daje. Ne znam koliko se koriste, znam da je KCUS koristio, ali opet kontaktirajte njih", rekla nam je Salkić.
Poslali smo upit KCUS-u, ali nismo dobili odgovor.
I pomoćnika ministra zdravstva FBiH Goran Čerkez nema informaciju koliko se sporni lijek koristi.
Čerkez: Lijek je registriran"To samo klinike znaju. Lijek je kod nas registriran i od početka pandemije se on koristio kao lijek koji bi mogao pomoći. Međutim, od početka nije pomagao ljudima koji imaju kardiovaskularne probleme. Kolika je njegova upotreba ne zna. Ljekari sami odlučuju, na osnovu kliničkih slika. Ministarstvo to ne može odlučivati. Pogotovo sad kada mi ne znamo šta pokazuju istraživanja. U ovom trenutku su pisane dobre prakse. Negdje je to bilo dobro, pa je to objavljivano. Dakle nije se stiglo to testirati, išlo se po dobroj praksi", kaže Čerkez.
Pokušali smo kontaktirati i nekoliko klinika i bolnica. Doktor Zlatko Kravić, direktor Opće bolnice "Prim. dr. Abdulah Nakaš" u Sarajevu nam je kazao da oni nisu koristili ovaj lijek.
Kravić: Nismo imali težih pacijenata"Taj lijek je na početku proglašen za birilać. Sad to više navodno nije. Mi ga nismo koristili jer nismo imali pacijenata sa težom slikom. Mi smo uglavnom koristili simptomatsku terapiju", kaže Kravić.
Dr. Jahić nije imao problema
Doktor Elmir Jahić, direktor Centra za srce u Tuzli, sad Medical Institute Bayer, kazao je za Raport, da ga je on lično koristio.
"Bolovao sam od korone i na UKC Tuzla sam ležao. Bila je opcija da ga koristim i odlučio sam da to uradim. Ja sam ispunjavao uvjete, nisam bolovao od poremećaja srca, i onda uzimanje nije problem. Milione ljudi godišnje uzima taj lijek protiv malarije. Ova pisanja o štetnosti lijeka tokom infekcija Covid-19, dok se ne uradi konačno testiranje, nije moguće potvrditi. On može izazvati oštećenja srca i da umre od posljedica aritmije ali ne zbog lijeka. Mi generalno ga nismo davali, jer nismo imali teških pacijenata. Nisu zahtijevali taj intenzivan tretman. Ja sam bio na infektivnoj klinici, pa su mi preporučili. Imao sam srednje teški stepen oboljenja. Pratio sam sve i bilo je ok", rekao nam je Jahić.
