Pet dana nakon ruske invazije na Ukrajinu, čini se da za Vladimira Putina stvari do sada nisu išle baš onako kako je planirao.
Naime, kako u svojoj analizi navodi CNN zapadni obavještajni dužnosnici su tokom vikenda u više navrata izvijestili da su ruske snage naišle na "čvršći nego što se očekivalo" otpor ukrajinske vojske nadjačane i naoružane.
Rusija do sada nije uspjela zauzeti ključne gradove širom Ukrajine, uključujući glavni grad Kijev. U nedjelju su ukrajinske snage uspješno odbile rusko napredovanje na strateškom aerodromu u blizini Harkova, drugog po veličini ukrajinskog grada, koji je bio pod gotovo stalnim napadom.
Osim žestoke borbe ukrajinskih snaga i civila, ruska invazija pretrpjela je logističke izazove, a vojnicima na prvoj crti bojišnice nedostaje goriva, streljiva i hrane.
"Imaju problema", rekao je dužnosnik NATO-a o ruskim snagama, ukazujući na najnovije obavještajne podatke saveza. "Nedostaje im dizel, napreduju presporo i moral je očito problem."
No, visoki američki obrambeni dužnosnik rekao je novinarima u nedjelju da je Rusija upotrijebila samo dvije trećine ukupne borbene moći primijenjene na misiju, ostavljajući značajnu količinu snaga na raspolaganju za pritisak na ofenzivu.
A u ponedjeljak se miljama duga kolona ruskih vojnih vozila obrušila na ukrajinski glavni grad, dok obavještajci Kijeva također sugeriraju da je Bjelorusija spremna pridružiti se ruskoj invaziji, prema ukrajinskom dužnosniku.
Predstavnici Ukrajine i Rusije sastali su se danas na bjeloruskoj granici. Ukrajina će u tim razgovorima inzistirati na "trenutnom prekidu vatre" i povlačenju ruskih trupa -- iako, realno, niko ne očekuje da će se to dogoditi, navodi CNN.
Putin, čini se, nije samo krivo procijenio sposobnost Ukrajine da se brani, već i koliko bi međunarodna zajednica zauzela tešku liniju protiv Rusije u slučaju invazije.
Godinama se ruski predsjednik suočavao s vrlo malo odbijanja Zapada zbog svoje ilegalne aneksije ukrajinskog Krima, njegove brutalne potpore sirijskom režimu i djela agresije u drugim zemljama.
Uz sve svoje oštre riječi osude Putina i njegovog režima, zapadne zemlje su i dalje kupovale plin od Rusije, nudile sigurno utočište ruskim oligarsima i zadržale relativno normalne diplomatske odnose s Moskvom.
Ali ovoga puta -- unatoč nekoliko ranih kamenih mrlja zbog kojih su zapadne nacije optužene da nisu dovoljno snažno pogodile Rusiju -- Putin se suočio s neobično ujedinjenim zapadnim savezom.
Od sankcija bez presedana koje već nanose štetu ruskom gospodarstvu do međunarodnog sporta koji se polako okreće Moskvi, međunarodni status Rusije postaje sve akutniji iz sata u sat.
Ekonomska bol će se samo pogoršavati kako vrijeme bude prolazilo. Rublja je u ponedjeljak poslijepodne izgubila oko 20% svoje vrijednosti u odnosu na dolar, a ruska središnja banka podigla je kamatne stope s 9,5% na 20%, potez koji će ruske građane pogoditi po džepu.
Ti isti građani bi se uskoro mogli zapitati zašto Putin toliko riskira zbog rata koji se nije trebao dogoditi.
Naravno, stvari su vrlo fluidne na terenu i mogle bi se vrlo brzo promijeniti.
Malo je nade da će razgovori od ponedjeljka dovesti do deeskalacije, a niko ne očekuje da će ovaj rat završiti u bliskoj budućnosti -- bilo silom ili sporazumom. No, vjerojatno je da će Putin, budući da je stigao ovako daleko, idućih dana više baciti na Ukrajinu.
Međutim, kako invazija ulazi u svoj drugu sedmicu, nemoguće je zanemariti činjenicu da su Putinovi najbolje smišljeni planovi naišli na jači otpor nego što su on - i mnogi njegovi protivnici - ikada zamišljali.
