Vojno-politički analitičar Berko Zečević je, komentarišući vojnu operaciju Rusije na Ukrajinu, poručio kako pretpostavlja da će ruski predsjednik Vladimir Putin nastojati ovladati dijelom Ukrajine do Dnjepra, gdje će vjerovatno u nekom momentu uspostaviti svoju vladu, postaviti proruski orijentisane ljude, što će donijeti praktično dvije teritorije koje će generalno biti podijeljene. Vjeruje da će Rusi produžiti da uzmu Odesu i da potpuno eliminiraju sposobnost Ukrajine da bude pomorska zemlja, javlja Anadolu Agency (AA).
Na samom početku razgovora kaže kako nije očekivao da će doći do ovakvog frontalnog i sveobuhvatnog napada na Ukrajinu.
“Nisam mogao shvatiti pozadinu cijelog tog koncepta, koji je sada praktično lična impresija vođe Rusije (Vladimira Putina). On promatra Ukrajinu kao nacističku tvorevinu, a od kraja Drugog svjetskog rata prošlo je 77 godina. On smatra da Ukrajina nije država već da je dio Rusije i da Ukrajinci ne mogu biti nacija, nego mogu biti samo Rusi, ali im je to neko pogrešno saopštio. To je ono što je proizašlo iz dva njegova govora”, kaže Zečević.
Očekivao je da će napad biti usmjeren ka tome da djeluje prema dva odmetnuta dijela teritorije (Donetsk i Lugansk), te možda na jedan dio ukrajinske teritorije koji povezuje Krim sa dijelovima koji kontrolišu separatističke snage na tom dijelu.
“Međutim, on je napao Černobil, odjednom se pojavio problem nuklearnog oružja koje razvija Ukrajina, iako to do sada nigdje nije bilo u opticaju, niti se u javnim medijima da se moglo nazrijeti takav jedan sistem. Dalje vidimo da on sada pokušava da osvoji dio teritorije od Odese prema Krimu. On govori za predsjednika Ukrajine da je nacist, a to je čovjek koji je Jevrej. Dolazite u situaciju da ne možete shvatiti da je to vođa jedne velike nacije koja ima visok vojni i nuklearni potencijal. Možete samo da se zabrinete da ta osoba može u sljedećem trenutku preduzeti neke korake koji ne mogu biti projektirani nikakvim prognozama i simulacijama”, kaže Zečević.
Strateški ciljevi
Mnogi su očekivali da Ukrajinci treba da odgovore s većim intenzitetom da zaustave Rusiju. Zečević pojašnjava kako to nije moguće, podsjećajući na NATO koncept fleksibilne odbrane (FOFA) u periodu 80-ih godina koji se bazirao na pretpostavkama da će se vršiti velika koncentracija ruskih snaga u Istočnoj Njemačkoj i da bi u slučaju njihovog napada na Zapadnu Evropu, tempo njihovog napredovanja bio dnevno oko 100 km.
“Od bjeloruske granice do Kijeva je negdje 180 kilometara, a oni još nisu stigli sa svojim tenkovskim jedinicama. Drugo je što su ubačene diverzantske jedinice u Kijev i pokušavaju da naprave pometnju. Logično je očekivati da će oni prodirati još par dana tim tempom ako se Oružane snage Ukrajine ne počnu rasipati, ako zadrže svoju komandu i ako predsjednik Zelensky ostane živ”, kaže Zečević.
Podsjeća kako grad Harkov još uvijek nije osvojen, da se oko njega još uvijek vode borbe, iako su se jučer pojavile informacije u smjeru da su tenkovi ušli u taj grad.
Zečević skreće pažnju na to da su ruske snage uspjele zauzeti dio teritorija od Krima prema rijeci Dnjepar, te da su u toj zoni ovladali tim kanalom, a to je jedan od strateških ciljeva koji je ključan za snabdijevanje Krima vodom.
“Ovaj kanal služi za snabdijevanje vodom cijelog poluotoka Krim. Bez obzira kakvi pregovori se budu dalje odvijali, i ako bude želje da se zaustave ratne operacije, taj dio ni u kom slučaju neće biti vraćen Ukrajini”, podvlači Zečević.
Putin će nastojati da ovlada onim dijelom Ukrajine do Dnjepra
Na pitanje kako komentariše današnje poruke ukrajinskog lidera Volodimira Zelenskog kojima je pozvao ruskog predsjednika Vladimira Putina da sjednu za pregovarački sto kako bi zaustavili umiranje ljudi, te Putinov odgovor na to da je spreman pregovarati Zečević odgovara:
“Jeste, (Putin je spreman) ali da Ukrajina položi oružje. Međutim, ako Ukrajina položi oružje, ona više nije nezavisna država. To više nisu pregovori, nego predaja. Ako ćemo pregovarati, onda ćemo pregovarati o tome da zaustavimo ratne operacije”.
Upitan i kakva su njegova predviđanja o tome kakav će biti rasplet cjelokupne situacije u Ukrajini, Zečević odgovara kako misli da će “Putin nastojati da ovlada onim dijelom Ukrajine do Dnjepra”.
“I sam Kijev dijeli Dnjepar. Pretpostavljam da će oni vjerovatno u nekom momentu u onom dijelu Kijeva, koji je u onom dijelu prema Rusiji i Bjelorusiji, uspostaviti svoju vladu, postaviti proruski orijentisane ljude. Onda ćemo praktično imati dvije teritorije koje će generalno biti podijeljene. Iako, ja vjerujem da će Rusi produžiti da uzmu Odesu i da potpuno eliminiraju sposobnost Ukrajine da bude pomorska zemlja”, poručuje Zečević.
Jasna poruka NATO-a
Kada je riječ o reakcijama NATO-a na vojnu intervenciju u Ukrajini i tome šta je javnost očekivala od Alijanse, Zečević navodi kako važno da se jasno shvate određene poruke.
“Mislim da bi ovo što se dešava u Ukrajini definitivno trebalo da postane jasno svim političarima manjih zemalja da moraju da razvijaju sopstvene oružane snage, svoju sopstvenu vojnu industriju i da razvijaju prijateljske odnose sa zemljama koje ne predstavljaju nikakvu prijetnju prema njima. Da u budućem sukobu, bilo kakvom, mogu samo da računaju na sposobnost njihovih oružanih snaga i naroda. NATO je definitivno javno i jasno ponovio, kako generalni sekretar Jens Stoltenberg tako i američki predsjednik Joe Biden, da će štititi samo zemlje koje su pripadnice NATO pakta”, podvlači Zečević.
Dodao je kako s BiH imaju ugovor o štićenju, to je samo jedna pozitivna stvar za BiH, ali i pored toga, u BiH moraju ljudi biti svjesni da sudbina države zavisi prvenstveno od snaga unutar te države, ako žele da ta država preživi i postoji.
EUFOR je jučer saopćio da će oko 500 pripadnika rezervnih snaga evropskih vojnih snaga (EUFOR Althea) koje su stacionirane izvan Bosne i Hercegovine, predostrožnosti radi, u naredne dvije sedmice biti raspoređene u BiH.
Zečević je rekao da je to u slučaju da se neke snage unutar BiH počnu neodgovorno ponašati u smislu da pokušaju preuzeti teško naoružanje ili municiju iz skladišta Oružanih snaga BiH.
”Jer bez teškog naoružanja i bez municije za to oružje i municije za oružja malog kalibra neće biti rata u Bosni i Hercegovini. Zbog toga to naoružanje i municija moraju ostati u skladištima Oružanih snaga BiH”, poručuje Zečević.
BiH mora biti sposobna da brani svoje granice
O tome kakve refleksije situacija u Ukrajini može imati u kontekstu NATO puta BiH, Zečević je rekao kako je, prije svega, važno da Oružane snage BiH ostanu u ovom brojnom stanju, dobiti finansijska sredstva za modernizaciju svog oružja, za intenziviranje obuke u skladu sa NATO standardima, moraju tražiti zemlje donatore koje će kupiti dio modernog naoružanja i donirati ga BiH, da bi ona bila moderna.
“Jer, u nekom imaginarnom scenariju, ako neke snage u BiH odluče da pokušaju izazvati incidente i disoluciju BiH, tada Oružane snage imaju zadatak da štite granice BiH, stoga trebaju da imaju oružje koje će omogućiti zaštitu tih granica”, kaže Zečević.
Naglašava kako ne očekuje da će se u BiH u narednih 10 godina, dok god se ne promijeni klima unutar BiH i Srbije, doći do takvog uvjerenja da BiH treba da bude u sastavu NATO-a. BiH, dodaje, ne rješava svoj problem ulaskom u NATO, već mora da bude sposobna da brani svoje granice, dodaje Zečević.
“U ovakvom odnosu, gdje postoji bitna razlika između političkih subjekata u BiH o pristupanju NATO-u, BiH ne može ni pristupiti jer NATO neće da ima u svom sastavu zemlju koja nije većinski spremna da djeluje prema NATO konceptima”, kazao je.
Uspostavlja se novi svjetski poredak
Na pitanje koliko ekonomske sankcije koje Evropska unija i Sjedinjene Američke Države uvodi Rusiji ozbiljan odgovor, Zečević navodi vrlo jednostavne primjere kako se refleksije toga već mogu vidjeti, te kako u BiH i Hrvatskoj, ljudi danas masovno podižu novac iz Sberbanke. Zečević podvlači da Rusija, bez obzira na to što je vojno i nuklearno jaka, tehnološki zaostaje za Amerikom, Zapadnom Evropom i Kinom.
Smatra također da je odluka Njemačke da obustavi certifikaciju Sjevernog toka 2 ozbiljno pitanje i za Evropu i za Rusiju.
“Kako to prevazići, kraj je februara, dolazi proljeće. Možemo se nadati da će mart nekako proći i možemo očekivati manje potrebe za plinom. Istovremeno, manja je finansijska korist za Rusiju. Evropa treba da se pripremi, kao i mi sami, šta će biti u oktobru ove godine”, poručuje Zečević.
Na samom kraju, Zečević je odgovorio i na pitanje kako komentariše taj psihološki momenat da stanovnici Evrope nakon dužeg perioda imaju pred sobom sliku gdje jedna država tenkovima gazi po teritoriju druge zemlje.
“Podrazumijeva se da se uspostavlja novi svjetski poredak i trebat će vremena da se ljudi naviknu. Dolazimo u neko stanje u kojem su očevi mlađih generacija već jedanput to doživjeli, praktično imamo ciklus. Uvijek se pojavi vođa koji misli da on bolje zna od miliona ljudi. To je problem, imali smo Staljina, Hitlera, Miloševića”, zaključuje vojno-politički analitičar Berko Zečević.
