Ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu u četvrtak je trebalo nekoliko sati da naruši evropski mir i sigurnost u pokušaju da Ukrajincima oduzme pravo na samoopredjeljenje.
Uz zračne, pomorske i kopnene napade, invazija na Ukrajinu u punom razmjeru nastavljena je u petak, a američki izvori upoznati s obavještajnim službama upozoravaju da bi glavni grad Kijev mogao pasti za nekoliko dana, piše CNN.
Putin je bio vrlo jasan u pogledu svojih osnovnih ciljeva u invaziji: želi razoružati Ukrajinu, prekinuti njezine veze s NATO-ovim vojnim savezom i okončati težnje ukrajinskog naroda za pridruživanjem Zapadu.
"Nastojat ćemo demilitarizirati i denacificirati Ukrajinu", rekao je Putin o zemlji, koju predvodi židovski predsjednik Volodymyr Zelensky, u govoru emitiranom nekoliko minuta prije početka napada u četvrtak.
"Kao i osuditi one koji su počinili brojne krvave zločine protiv civila, uključujući i građane Ruske Federacije", rekao je Putin, ponovivši neutemeljenu tvrdnju o genocidu u područjima ukrajinske regije Donbas pod kontrolom separatista koje podržava Rusija.
To su, ukratko, Putinovi ciljevi. Ali nagađanje kako tačno planira izvršiti taj plan je druga stvar.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov u petak je odbio odgovarati na ponovljena pitanja o ciljevima ruske invazije na Ukrajinu i kada bi neprijateljstva mogla prestati. No historija može poslužiti kao vodič za razumijevanje Putinovih mogućih završnica.
Od ruske aneksije ukrajinskog Krima 2014. postalo je očito nekoliko mogućih scenarija:
Aneksija Krima 2.0
Ruska vlada je već priznala otcijepljene države Donjecke i Luganske Narodne Republike u istočnoj Ukrajini.
Ove sedmice ruska vojska zauzela je mnogo veće dijelove teritorija, pritiskajući ofanzivu oko Harkova, najvećeg grada na istoku Ukrajine, i na jugu, oko grada Hersona.
Ako ruske snage uspiju zauzeti ukrajinski lučki grad Odesu, moguće je zamisliti kopneni most koji se proteže cijelim putem preko južne Ukrajine, potencijalno čak povezujući Pridnjestrovlje -- separatističku enklavu u Moldaviji, gdje su stacionirane ruske trupe -- s Odesom, Krim te južna i istočna Ukrajina.
Podijeljena Ukrajina
Putin je, u svojoj tendencioznoj historiji Ukrajinaca i Rusa kao "jednog naroda", primijetio da je zapadni rub moderne Ukrajine inkorporirao u Sovjetski Savez pokojni diktator Josip Staljin.
Dijelovi ove regije prije su pripadali međuratnoj Poljskoj, Čehoslovačkoj i Rumuniji, a prije toga Austro-Ugarskom carstvu. Ako Putin ima na umu podjelu, galicijska Ukrajina i grad Lavov blizu poljske granice potencijalno bi mogli biti dio svojevrsne krnje ukrajinske države, dok Rusija svoju pozornost usmjerava na istok zemlje.
Podjela na ovu liniju mogla bi učiniti da Ukrajina "izgleda kao Njemačka u eri Hladnog rata, sa zapadnom Ukrajinom više ovisnom o Evropi, a istočnim dijelom" uvučenom u ruske sfere utjecaja, koje uključuju Bjelorusiju, rekao je ruski historičar i pisac Alexander Etkind CNN.
Takvo prekrajanje granica možda je ekspanzionistička fantazija, ali moglo bi odvojiti ono što Moskva - opravdano ili ne - percipira kao više nacionalistički dio Ukrajine.
"Putin bi volio da svaki politički aktivan i nezavisni (Ukrajinac) napusti svoj dio Ukrajine", dodao je Etkind.
Rasparčavanje zemlje nagovijestio je Putin u svom prenosu u srijedu ujutro. "Dopustite mi da vas podsjetim da ljude koji žive na teritorijima koji su dio današnje Ukrajine nisu pitali kako žele graditi svoje živote kada je stvoren SSSR ili nakon Drugog svjetskog rata", rekao je, ukazujući na referendum u stilu Krima.
"Sloboda vodi našu politiku, sloboda da samostalno biramo svoju budućnost i budućnost naše djece. Vjerujemo da svi narodi koji žive u današnjoj Ukrajini, svi koji to žele, moraju moći uživati ovo pravo na slobodan izbor. “, rekao je Putin.
Proruska država
Zapadni obavještajni dužnosnici upozoravaju da Rusija planira srušiti demokratski izabranu vladu Ukrajine, zamijenivši je marionetskim režimom.
Putin je sugerirao da trenutačnu demokratski izabranu vladu u Ukrajini vidi nelegitimnom, i požalio se zbog svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča 2014. Ukrajina ima i druge političare koji bi mogli biti željni popuniti redove proruske vlade, postavljene eventualno silom.
Jedan od Putinovih najvećih saveznika u Ukrajini je Viktor Medvedčuk, istaknuti političar i oligarh. Suočen je s optužbama za izdaju u Ukrajini i nalazi se u kućnom pritvoru.
Sumorni Zelensky obećao je da će ostati u Kijevu u četvrtak, rekavši da su ruske diverzantske grupe već ušle u glavni grad i da su ga označile "kao metu broj jedan, moju porodicu kao metu broj dva", rekao je u video izjavi. "Oni žele politički uništiti Ukrajinu uništavanjem vodstva države."
Nelagodno zanimanje
Rusija kaže da ne želi biti okupator, ali je lako zamisliti scenarij u kojem Rusija pokušava nametnuti svoj oblik teške vlasti Ukrajini.
Ukrajincima bi to bila teška pilula za progutati: oni žive u zemlji sa slobodnom štampom, slobodnom lokalnom politikom i tradicijom uličnih protesta. Mnogi Ukrajinci gledaju na ruski politički sistem, gdje su istinski opozicioni protesti uglavnom zabranjeni ili ih je vrlo teško organizirati, s velikom slutnjom.
Nasilna okupacija
Putin nije imao problema podržati nasilne lokalne moćnike koji slabo poštuju ljudska prava.
Ruske zračne snage podržale su predsjednika Bashara al-Assada u sirijskom građanskom ratu, dajući ogromnu vatrenu moć kako bi slomile oružane opozicione grupe u zemlji i sravnile čitava susjedstva u tom procesu.
Putinov vlastiti politički uspon započeo je pacifikacijom Čečenije, otcijepljene republike na ruskom sjevernom Kavkazu. Ruska kampanja tamo je kulminirala postavljanjem Ramzana Kadirova, lokalnog vojskovođe i bivšeg pobunjenika koji je optužen da vodi kavkasku republiku kao svoj osobni feud. Aktivisti kažu da se LGBTQ osobe i politički protivnici proganjaju, a neki su navodno oteti, mučeni ili nestali.
Republika straha
Rusija ima zastrašujući domaći sigurnosni aparat koji zatvara i progoni disidente i drži potencijalno problematične protivnike izvan politike.
Ukrajinci koji žive na Krimu, koji je Rusija okupirala 2014. i pripojen nakon referenduma koji se nadaleko smatra lažnim, iskusili su iz prve ruke kako je živjeti u državi u kojoj je FSB, ruska služba državne sigurnosti, svemoćna .
Redatelj Oleg Sentsov, jedan od najistaknutijih bivših ukrajinskih zatvorenika, iznio je, kako su grupe za ljudska prava, optužene za nevjerovatne stvari, uključujući terorizam, trgovinu oružjem i organiziranje terorističke grupe.
Uhapšen je na Krimu 2014. godine nakon što se mirno suprotstavio ruskoj okupaciji. On je 2015. dobio 20-godišnju rusku zatvorsku kaznu, ali je 2019. pušten u razmjeni zarobljenika s Ukrajinom i od tada je opširno govorio o svom mučenju u pritvoru ruskih vlasti.
Poput Senstova, Ukrajina se sada suočava s snažnom rukom Rusije jer se usudila suprotstaviti Putinovoj revanšističkoj viziji. Sposobnost zemlje da izabere vlastitu budućnost sada počiva na njenim borcima, koji se sami bore protiv ruskih snaga.
