Tehnologija

Šta je novi svemirski plan EU-a i zašto je bitan?

Evropska komisija iznijela je u utorak nove prijedloge za svoju treću veliku satelitsku mrežu kako bi nadopunila postojeće sisteme. Trenutno postoji Galileo, globalni navigacijski sustav, i Copernicus, koji se koristi za posmatranje Zemlje. Ova nova satelitska konstelacija osigurat će vlastitu nezavisnost EU-a kada je u pitanju sigurnost njezinih komunikacijskih sistema, koji uvelike ovise o neevropskim satelitima koji kruže oko Zemlje.

U osnovi, ima za cilj učiniti veze sigurnim i pouzdanim za evropske sisteme, u rasponu od upravljanja zračnim i cestovnim prometom do operacija potrage i spašavanja na moru do vojnog nadzora i nadzora graničnih područja, piše euronews.

Zašto je ovo važno?

U svijetu koji je sve digitalniji, zaštita komunikacijskih mreža EU-a ključna je kako bi se osiguralo da informacije ne dođu u pogrešne ruke. To može značiti izbjegavanje da neevropski subjekti njuškaju telefonske razgovore čelnika EU, na primjer. To je također ključno za vlastitu kibernetičku otpornost bloka, tako da pomaže u sprečavanju cyber-napada na tip sistema koji je prethodno spomenut. Prijedlog također ima za cilj povećati povezanost u područjima od strateške važnosti poput Afrike i Arktika, gdje su signalne crne tačke sveprisutne. Bruxelles se također želi pozabaviti sve većim problemom svemirskog otpada koji je ostao s drugih satelita.

To naziva pristupom upravljanju svemirskim prometom, ali nema ovlasti djelovati u tom području prema ugovorima EU-a, pa će za sada procijeniti zahtjeve u saradnji sa državama članicama i relevantnim dionicima kako bi vidjeli šta se može obaviti kolektivno.

Kako će to utjecati na vaš život?

Sateliti su mnogo važniji za svakodnevni život nego što se misli. Komisija želi proširiti dostupnost brzog širokopojasnog i neprekinutog povezivanja na cijelom kontinentu, uklanjajući sve mrtve zone na tom putu.

Na taj će način svaki evropski građanin imati pristup internetu bilo gdje i u svakoj državi članici. Nova satelitska konstelacija također bi pružila sigurnosnu kopiju sistemima Galileo i Copernicus u EU-u ako bi se oni srušili, što bi prema Josefu Aschbacheru, glavnom direktoru Europske svemirske agencije (ESA), imalo ozbiljne posljedice na Zemlji.

"Zamislite samo da se sateliti isključe na jedan dan. To bi bila katastrofa. Vremenska prognoza bi bila jako loša…ok…može se reći da možemo živjeti s kišom i suncem, ali to ima ogromne implikacije na ekonomiju", rekao je Aschbacher za Euronews.

"Vremenska prognoza iz svemira doprinosi 61 milijardi eura ekonomske koristi evropskoj ekonomiji. Dakle, enormni ekonomski utjecaji na vremensku prognozu. Navigacija - ako isključite navigacijske satelite, naravno, navigacija više ne radi", dodao je.

"Telekomunikacije, berze - danas sve ovisi o satelitima. Dakle, da, već smo apsolutno ovisni i ta će se ovisnost povećati u budućnosti."

Šta je s troškom? Odakle dolazi novac?

Ukupni procijenjeni trošak trenutno iznosi 6 milijardi eura, a 2,4 milijarde eura dolazi iz budžeta EU-a, od država članica i doprinosa ESA-e. Komisija se nada da će preostali iznos dobiti od ulaganja privatnog sektora. No, kao i kod većine EU projekata, početne procjene su obično premašene, pa hoće li se projekt doista isplatiti?

Njemački europarlamentarac Niklas Nienass kaže da će to ovisiti o uslugama koje će pružati i kako će koristiti građanima.

"Europska unija mora građanima omogućiti pristup internetu temeljen na satelitu po cijeni koju si svi mogu priuštiti", rekao je Neinass za Euronews.

Dodao je da ako se to može osigurati, onda bi veći budžet bio prihvatljiviji.

“Trenutno govorimo o cijeni od 6 milijardi eura. To bi se moglo povećati ovisno o uslugama koje dodate, ali 6 milijardi eura za 440 miliona ljudi koji žive u Europi, to je 13 eura kako bi se osiguralo da svi imaju pristojnu internetsku vezu…Mislim da je većina ljudi spremna to platiti”, rekao je Green.

Kada to možemo očekivati?

Nienass je za Euronews rekao da bi, ako se Bruxelles udruži, novi satelitski sistem mogao biti operativan do 2025. godine. Trenutni rok koji je dala Komisija kaže slično vrijeme za početnu uslugu, ali puna usluga neće biti do, najranije, sredine 2027.

Prijedlog također mora proći kroz Europski parlament i pregovore s državama članicama, što može potrajati.