Upravo je donesena presuda Suda Europske unije (CJEU) koja navodi da je “mehanizam uvjetovanja” EU-a doista legalan i kompatibilan s njezinim ugovorima. Sada se postavlja pitanje šta će tačno predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen uraditi sa ovim novootkrivenim moćima koje joj stoje na raspolaganju.
Podsjetimo, "mehanizam uvjetovanja" daje Evropskoj uniji moć da blokira sredstva za bilo koju članicu Unije, ukoliko kršenje zakona u toj članici "dovoljno direktno" utječe na budžet EU ili njene financijske interese.
Iako je Evropski parlament taj instrument proglasio mehanizmom "vladavine prava", visoki dužnosnici u drugim institucijama Bruxellesa tvrde da je njegov opseg zapravo puno uži, da je to alat osmišljen da zaštiti porezne obveznike EU-a od prevara. Stoga, ako je moguće dokazati da su budžetska sredstva EU-a zloupotrijebljena, ona se mogu obustaviti nakon dugotrajnog procesa "ping-ponga" između Komisije i dotične zemlje članice, piše Politico.
Unatoč kritikama koje je von der Leyen primila da je previše blaga prema narušavanju vladavine prava, vjerovatni scenarij koji razmatraju visoki dužnosnici u Bruxellesu jest da će se instrument doista koristiti — iako ne odmah, i protiv Mađarske, ali ne i Poljske.
Kao takva, na trinaestom spratu Berlaymonta bjesni rasprava o tome kako će upotreba instrumenta vjerovatno utjecati na izbore u Mađarskoj, a glasovi s obje strane se očituju o mudrosti takvog poteza.
Neki misle da će to pružiti savršenu platformu za lukavog mađarskog premijera Viktora Orbana da napadne Bruxelles, dopuštajući mu da mobilizira svoju bazu i poveća izglede za svoju pobjedu 3. aprila.
No, prema drugim visokim dužnosnicima, rad koji je poduzela Glavna uprava Komisije za budžet pokazuje da je Mađarska već daleko iznad "crvene linije" potrebne za pokretanje mehanizma, s obzirom na historijske i stalne zabrinutosti oko toga kako Orbán troši sredstva EU-a . Između novembra i januara već je došlo do brojnih razmjena između Budimpešte i Bruxellesa zbog zabrinutosti zbog Orbanove zloupotrebe sredstava, a svi dosadašnji odgovori Fideszove vlade ostavili su Komisiju duboko nezadovoljnom.
Dok se Njemačka i Francuska zalažu za razboritost, pritisak Evropskog parlamenta, sjevernoevropskih zemalja članica i nevladinih organizacija, uparen sa slučajem protiv Mađarske, čini vjerovatnom opciju da će se ipak krenuti protiv Mađarske, tj. Orbana.
Poljska neće biti pogođena
Politička razmatranja EU-a u odnosu na Poljsku, s druge strane, finije su uravnotežena. Prvo, zemlja ima puno bolje rezultate u korištenju fondova EU. Geopolitički kontekst, odnosno trenutni sukob između Rusije i Ukrajine, također radi u njenu korist. I premda postoji značajna i neriješena zabrinutost u vezi s pravosudnim reformama poljske vlade — i nezavisnošću pravosuđa u zemlji — postoje i probni znakovi da vlada, ili barem njezini dijelovi, pokušavaju riješiti sukob s Bruxellesom.
Na primjer, predsjednik Andrzej Duda prošle je sedmice bio u Bruxellesu pokušavajući prodati zakonodavnu inicijativu za koju tvrdi da će se pozabaviti zabrinutošću Bruxellesa u vezi s kontroverznim "disciplinskim vijećem" njegove vlade za suce - načinom na koji je Vlada prava i pravde (PiS) smjenjivala prosuđuje koje smatra nenaklonjenim svojim interesima.
Dudin potez odražava unutrašnje neslaganje unutar vladajuće koalicije. Predsjednik - donedavno vjerni pristaša vlade - sve više igra nezavisnu ulogu, a o njegovim nedavnim reformama nije se razgovaralo s drugim važnim čelnicima PiS-a.
Bez sumnje, osigurati parlamentarnu većinu za podršku kompromisa s Bruxellesom neće biti lako. Mlađi koalicijski partner protiv EU-a Solidarnost Poljska, na čelu s tvrdokornim ministrom pravosuđa Zbigniewom Ziobrom, protivi se vrsti dogovora koji Bruxelles traži. A pokušaj guranja prijedloga zakona uz podršku opozicije mogao bi rezultirati raspadom koalicije, tako da Ziobro napusti Vladu.
Ipak, hoće li pokušaj uspjeti manje je važno od činjenice da dijelovi vlade pokušavaju. A za sada, to će Varšavi vjerojatno kupiti malo prostora za disanje - barem za sljedećih nekoliko mjeseci.
Hoće li Budimpešta ili Varšava ikada izgubiti sredstva iz budžetaEU-a, zasebno je pitanje, budući da ostaje mogućnost klasične političke besmislice EU-a. U proceduru mehanizma ugrađena je dugotrajna razmjene mišljenja s Bruxellesom, mogućnost zavlačenja država članica, političke revizije i zatim sudjelovanje Vijeća kako bi se odredila snaga bilo koje moguće sankcije.
Pa ipak, ovaj novi instrument, zajedno s procesom EU-a iz članka 7. (koji u teoriji može rezultirati suspenzijom glasačkih prava zemlje članice u Bruxellesu), fondom za oporavak (koji je zapravo zamrznuo otprilike 36 milijardi eura za Poljsku i € 7,2 milijarde za Mađarsku i malo je vjerovatno da će biti isplaćen tek kasnije tokom godine, ako uopće bude) i neizmirene kazne CJEU-a, znače da EU sada ima stvarnu polugu da krene na ljubimce autokrata Unije, ako tako odluči.
Mreža Bruxellesa bi se konačno mogla približiti Jarosławu Kaczyńskom i Viktoru Orbánu.
