Kada su talibani prošle godine ponovno zauzeli Afganistan, jedno od njihovih prvih obećanja bilo je rješavanje problema s drogom u zemlji - bez obzira što su godinama profitirali od tog istog opijuma o kojemu su ljudi sada ovisni, piše Daily Mail.
Šest mjeseci nakon preuzimanja vlasti, talibani na neki način ispunjavaju svoje obećanje: okupili su hiljade narkomana beskućnika i zatvorili ih u bolnice koje podsjećaju na koncentracijske logore na tri mjeseca dok se ne skinu s droge.
No zatvorenici unutar takve jedne bolnice u Kabulu žive u užasnim uvjetima: nagurani u trokrevetnim sobama s malo hrane ili bez nje, prisiljeni su jesti travu, a pojavile su se i glasine da su neki pribjegli jedenju mačaka pa čak i kanibalizmu kako bi preživjeli.
U razgovoru s danskim novinarima prošli mjesec, jedan oporavljeni ovisnik rekao je: 'Ubili su čovjeka i zapalili vatru. Uzeli su mu crijeva i pojeli ih.'
Drugi zatvorenik, koji kaže da se zove Abdul, rekao je da je uobičajeno da 'pacijenti' danima budu bez hrane i da ljudi često umiru od gladi.
'Ljudi su jučer jeli mačke tu vani u parku. Jedan je mački odsjekao glavu i pojeo je', rekao je novinarima kad su ga posjetili 16. siječnja.
Afganistan je dugo bio najveći svjetski dobavljač ilegalnog opijuma i heroina te proizvodio više od 80 posto svjetskih zaliha, a vrhunac je bio 2017. kada je zemlja proizvela heroina u vrijednosti od 1,4 milijarde dolara, saopćio je UN.
Porezi na dobit od opijuma i izravni izvoz bili su talibanima glavni način financiranja. Osim kratkog pada 2001. kada je grupa prvi put preuzela vlast, trgovina je stalno rasla od 1999. godine.
Dužnosnici UN-a kažu da su talibani vjerojatno zaradili više od 400 miliona dolara između 2018. i 2019. od trgovine drogom. U izvješću posebnog glavnog inspektora za Afganistan iz svibnja 2021. navode se riječi jednog američkog dužnosnika koji procjenjuje da talibani do 60 posto svog godišnjeg prihoda ostvaruju od ilegalnih narkotika.
S obzirom da je gotovo sva međunarodna pomoć sada povučena i da je gospodarstvo zemlje u rasulu, analitičari kažu da se ne očekuju promjene u dogledno vrijeme.
'Talibani su računali na afganistansku trgovinu opijumom kao na jedan od svojih glavnih izvora prihoda', rekao je za Reuters Cesar Gudes, šef ureda Ureda UN-a za drogu i kriminal (UNODC) u Kabulu.
'Veća proizvodnja omogućila je nižu cijenu droge, a time i široku dostupnost.'
Ta dostupnost značila je da su milijuni Afganistanaca postali ovisnici. Istraživanje iz 2015. koje je djelomično provela afganistanska vlada pokazalo je da je između 2,5 i 3,5 miliona ljudi bilo izravno ili neizravno pogođeno ovisnošću.
U želji da udovolje javnosti nakon preuzimanja vlasti u kolovozu prošle godine, talibani su obećali da će okončati pošast ovisnosti koja mori zemlju.
No, gotovo bez ikakvih ekonomskih sredstava na raspolaganju za postizanje tog cilja, pribjegli su zatvaranju ovisnika u zatvorske bolnice radi detoksikacije.
Bolnica u Kabulu koju su posjetili novinari, imala je krevete za 1.000 ljudi, ali je u njoj bilo 3.000 osoba - s tim da talibanski stražari stalno dovode još ljudi koji su prisiljeni spavati po trojica na uskim krevetima.
Zatvorenici su rekli da su neki ovisnici pogubljeni i prije nego što su dospjeli do bolnice, a jedan tvrdi da je devet njegovih poznanika ubijeno u zatvoru dok su ostali zatvoreni u klinici.
Hrane već mjesecima nema dovoljno, a zalihe se smanjuju. Abdul je rekao da su liječnici zatvorenicima davali po pola kruha svaki dan, ali sada ne dobivaju niti to.
Obroci su sada tako oskudni da samo neki zatvorenici mogu jesti svaki dan, a prije nego im uruče malu zdjelu riže, poredaju ih gole u sobi.
Oni koji ne dobiju jesti izlaze van i žvaču travu. Teško da će ih to održati na životu, ali će bar malo otkloniti bolove od gladi koji su ponekad toliko jaki da ne mogu spavati.
Liječnici koji vode ustanovu suosjećaju, ali ne mogu puno učiniti. Plaću nisu dobili već nekoliko mjeseci i nemaju pojma kada će im sljedeća biti isplaćena, što znači da bi pomaganje pacijentima iz vlastitog džepa moglo značiti smrtnu osudu za njihove vlastite obitelji.
No, suočen s dokazima o užasima, glasnogovornik talibana opovrgnuo je da postoje ikakvi problemi. 'Ovi ljudi su bolesni i ne znaju što govore', kaže Hasibullah Ahmadi, šef talibanskog ureda za borbu protiv droge.
Afganistan je usred ekonomskog kolapsa do kojeg je došlo zbog iznenadnog odlaska američkih vojnika prošle godine i potpunog kolapsa vlade u roku od nekoliko dana.
Iako su Talibani godinama sanjali o ponovnom preuzimanju kontrole nad zemljom, iznenadno preuzimanje ih je iznenadilo - što je dovelo do kaosa koji ni mjesecima kasnije ne pokazuje nikakve znakove poboljšanja.
Smatra se da oko polovina stanovništva zemlje sada treba neku vrstu pomoći u hrani. Zapadne zemlje pokušavaju dogovoriti pakete pomoći vrijedne više milijardi dolara - ali su suočeni s poteškoćama u donošenju novca u zemlju, a da ga novi islamistički vladari ne ukradu.
U međuvremenu, oni na terenu izvještavaju o velikom porastu pothranjenosti i povezanih bolesti, poput upale pluća - osobito kod djece.
Jedan liječnik koji radi s organizacijom Save the Children rekao je: 'Broj pacijenata koji dolazi u naše klinike porastao je za dva ili tri puta posljednjih mjeseci. Nemaju kamo drugdje.'
'Ponekad nas stotine majki i djece čekaju kad stignemo. Jednostavno si ne mogu priuštiti hranu i grijanje koje im je potrebno da ostanu zdravi. Pothranjenost i upala pluća smrtonosna su kombinacija.'
'Svaki dan šaljemo nekoliko djece ravno u bolnicu na kisik i hitnu pomoć. Nedavno jedna beba nije preživjela. Nazvao sam njegovu majku da ga provjerim i rekla je da je mališan preminuo. To je najgori osjećaj koji se može zamisliti.'
'Često ne možemo sve liječiti, preopterećeni smo. Ima još toliko bolesnih obitelji vani. Noću ležim budan i razmišljam o djeci do koje ne možemo doći.'
