Najdugovječniji zastupnik SPD-a, Josip Juratović (Koprivnica, 1959.), prvi je i jedini Hrvat u njemačkom parlamentu - Bundestagu. S novinarom Expressa razgovarao je o krizi u Ukrajini te o tome kakve će to posljedice imati na Europsku uniju.
Express: Kako komentirate cijelu situaciju s Ukrajinom i Rusijom? Kako vi to vidite? Kako će se situacija odvijati, možemo li očekivati rat?
Zabrinjavajuće stanje
Situacija s Ukrajinom i Rusijom vrlo je zabrinjavajuća i nadam se da će nam uspjeti naći rješenja kroz dijalog i mehanizme politike koji neće ugroziti ničiji život. Rat tih razmjera, koji prijeti ne samo Rusiji nego i Europi, bio bi poguban za cijelu Uniju, Rusiju i šire. Sve strane moraju sjesti za stol i popustiti jedni drugima te napraviti ustupke i time stvoriti kompromis s kojim ni jedna ni druga strana neće biti potpuno sretna, ali će se održati mir i stabilnost.
Express: Europa se našla u vrlo nezgodnoj situaciji, SAD je spreman aktivno reagirati na ruske provokacije, a ljevica u Europi, ali i Njemačka, nisu sklone intervenciji. Kako to vidite?
Aktivna reakcija može biti dijalog, mogu biti raznovrsne ekonomske mjere, kao što su, primjerice, sankcije. Može biti izbacivanje Rusije iz Swifta, ali u svakom slučaju treba raditi na tome da se spriječi rat, koji bi bio poguban za cijelu Europu. Dobro je da se pregovara, da se taj proces ne zaustavlja, jer kad pregovarači zašute, progovorit će oružje, a to nitko ne želi.
Express: Je li se EU našla između SAD-a i Rusije, kako se to može odraziti i kakve će biti posljedice za EU?
I za EU je bilo malo začuđujuće da su pregovore o rješavanju problema rusko- ukrajinskog spora vodili samo Rusija i Amerika, bez sudjelovanja EU. Jer se ipak najveći broj članica NATO saveza nalazi upravo u EU. Budući da taj dijalog nije pokazao neki značajan rezultat, moje je mišljenje da je dobro da se Francuska i Njemačka te Ukrajina i Rusija vrate Normandijskom formatu, da se onih 12 točaka iz protokola u Minsku sprovede u praksu.
Express: Hoće li Europa promijeniti svoj kurs s obzirom na rast ljevice u državama EU?
Što se tiče naših saveznica u NATO-u i politike prema Ukrajini, siguran sam da će EU i dalje ostati dosljedna politici koju je provodila do sada, bez obzira na to koja je stranka na vlasti u pojedinim članicama, jer se radi o zajedničkom obrambenom sustavu, koji su potpisale te članice NATO saveza.
Izvukli pouku
Express: Zapovjednik njemačke mornarice odstupio je s dužnosti nakon što je njegova izjava da ruski predsjednik Vladimir Putin zaslužuje poštovanje i da se Krim, koji je okupirala Rusija, “nikad neće vratiti Ukrajini”. Kakva je to poruka NATO savezu, kakva je to poruka njemačke politike?
Izjava zapovjednika njemačke mornarice je privatna i nema veze s njemačkom politikom, on nije dio njemačke politike nego izvršni organ. U Njemačkoj je parlament nadređen vojsci, tako da je na reakciju njemačke politike morao dati ostavku.
Express: Koji su njemački interesi da njeguje dobre odnose s Rusijom? Kakvu ulogu ima plin, odnosno Sjeverni tok?
Njemačka je poslije dva svjetska rata izvukla pouku da se problemi moraju rješavati mirnim putem. Što se tiče ruskog plina, njega ne koristi samo Njemačka nego cijela Europa i ruski plin nije ni u kojem slučaju predmet uključen u rješavanje problema Ukrajine. Na primjer, i ja sam držao govor na tu temu u prošlome mandatu, kad sam u njemačkom parlamentu jasno zauzeo poziciju po pitanju Sjevernog toka II, koji nije tabu za daljnje rješavanje krize odnosa Rusije i Ukrajine.
Express: Hrvatska je ispunila uvjete za ulazak u Schengenski prostor. Kad bi ta procedura mogla završiti?
Ta procedura Schengenskog prostora nije povezana s daljnjom procedurom s Rusijom i Ukrajinom nego prije svega s pitanjem tehničke i političke sigurnosti granice s BiH i Srbijom. Pri čemu su, prema mojem saznanju, sva tehnička pitanja i svi uvjeti ispunjeni. Nažalost, političko pitanje nije zadovoljavajuće kad je riječ o temi odnosa prema izbjeglicama i tu Hrvatska mora pripaziti.
Express: Bugarska i Rumunjska već su godinama na čekanju za ulazak u Schengenski prostor, a Hrvatska bi mogla ući prije. Možemo li očekivati trzavice ili možda i njihov veto na ulazak Hrvatske u Schengenski prostor?
Ja u to ne vjerujem jer je i Rumunjskoj i Bugarskoj u cilju da se prostor širi i, za razliku od zapadnobalkanskih zemalja, Rumunjska i Bugarska solidarne su s Hrvatskom.
Oštar stav
Express: Hrvatska vlada zauzela je oštar stav prema Rusiji zbog Ukrajine. Kakve bi to posljedice moglo imati i koliko je to diplomatski i politički pametan potez Andreja Plenkovića?
Hrvatska je s pravom zauzela oštar stav o odnosu Ukrajine prema Rusiji. Nije to samo stav Hrvatske nego je to i službeni stav cjelokupne EU. I ne znam kojih posljedica bi se Hrvatska trebala plašiti? Ako je to stav EU, onda će snositi posljedice kao i cjelokupna EU i to je znak solidarnosti i vjerodostojnosti Hrvatske kao članice EU.
Express: Hoće li nova njemačka vlada i diplomacija nešto promijeniti u odnosu na Hrvatsku? Kako nova njemačka vlada vidi hrvatsku politiku i HDZ?
Da budem iskren, njemačka vlada ne bavi se politikom HDZ-a jer njemačka vlada gleda Hrvatsku kao ravnopravnu članicu EU i time respektira Vladu RH, koja je, na kraju krajeva, izvršni organ parlamenta koji je izabrao hrvatski narod. Koliko je meni poznato, odnos Olafa Scholza i Andreja Plenkovića je vrlo dobar i pun međusobnog poštovanja, bez obzira na različitu stranačku pripadnost.
Express: Kako komentirate izjave predsjednika Milanovića o Ukrajini? Slažete li se s tim? Kakve bi to moglo imati posljedice?
U ovoj kriznoj situaciji uopće nije pitanje ulaska Ukrajine u NATO nego je kriza izazvana anektiranjem Krima i pomaganjem Rusije paravojnim skupinama u Ukrajini, čime je Rusija aktivno narušila integritet Ukrajine.
Najveći organ ustava jedne demokratske zemlje poput Hrvatske je parlament, a izvršni organ parlamenta je vlada, kojoj je dano na određeno vrijeme da reprezentira u političkom smislu volju naroda, a predsjednik reprezentira moralni i etički ugled na temeljima ustava i svakodnevnu politiku prepušta parlamentu i vladi. Mislim kako je krajnje vrijeme da u Hrvatskoj svatko počne raditi onaj posao za koji je izabran i zadužen.
