Tajvansko Ministarstvo nacionalne odbrane izvijestilo je da je u ponedjeljak pratilo 13 zrakoplova kineske narodnooslobodilačke vojske (PLAAF) koji su letjeli kroz identifikacijsku zonu protuzračne odbrane Tajvana (ADIZ): U grupaciji je bilo osam višenamjenskih napadačkih aviona J-16, jedan je bio protivpodmornički Y-8 dva su bila strateški bombarderi H-6, a dva J-16D aviona za elektroničko ratovanje, prenosi Sputnik.
J-16D, verzija Shenyangovog J-16 koji je izašao tek 2015. godine, nikada prije nije bio primijećen u blizini autonomnog otoka, prema tajvanskoj centralnoj novinskoj agenciji. Mlaznjak nosi četiri različite jedinice za elektroničko ratovanje dizajnirane za suzbijanje neprijateljske protuzračne odbrane (SEAD) i ometanje komunikacijskih sistema u EM pojasu, a također može ispaliti rakete koje ometaju neprijateljske radare.
"Može donijeti prevagu u ratu svojim elektromagnetskim mogućnostima ometanja elektroničke odbrane protivnika… Nakon ovih aviona jurišna grupa prolazi istom putanjom i neometano napada neprijatelja", rekao je Fu Qianshao, penzionisani stručnjak za opremu PLAAF-a u Pekingu, za South China Morning Post o J-16D avionima.
Sve u svemu, J-16D je široki ekvivalent E-18 Growleru američke mornarice, koji je sam po sebi jako modificirana verzija borbenog aviona F/A-18E/F Hornet. Rusija nikada nije razvila zasebni SEAD sistem za svoje lovce, umjesto toga koristila je "ometače praćenja" pratnju sasavljenu od modificiranih bombardera ili običnih bombardera ili lovaca naoružanim raketama za ometanje radara.
Tajvan je poslao lovce kao odgovor na otkrivanje PLAAF zrakoplova, koji su letjeli izvan tajvanskog zračnog prostora, ali unutar njegovog ADIZ-a, samoproglašenog i definisanog područja na kojem polaže pravo na identifikaciju zrakoplova koji lete kroz njega, kako vojnih tako i civilnih. U zapadnim medijima takvi letovi su okarakterizirani kao kršenje tajvanskog zračnog prostora i ratoborni uvod u kineski napad. Iako kineska vlada vidi Tajvan kao buntovnu pokrajinu kojoj je suđeno da se ponovno ujedini s ostatkom Kine, trenutno Peking nema sredstava za invaziju na otok.
Tajvan, nekoć vladajuća vlada cijele Kine, bio je autonoman od Pekinga otkako su pobjedničke komunističke snage osnovale Narodnu Republiku Kinu 1949. Otočna vlada preživjela je uglavnom uz podršku SAD-a, čak i kada je Washington kao legitimnu kinesku vladu priznao onu u Pekingu 1970-ih, istovremeno držeći otvorenim opciju koja je uključivala prodaju naprednih sistema naoružanja poput borbenih zrakoplova F-16V "Viper" Tajvanu.
Prema tajvanskom MND-u, zrakoplov je u ponedjeljak letio između Tajvana i Pratasa, otoka u sjevernom Južnom kineskom moru koji je pod kontrolom vlade Tajvana. Dalje prema jugu, dvije borbene grupe nosača aviona američke mornarice predvođene nosačima USS Carl Vinson i USS Abraham Lincoln počele su s djelovanjem u nedjelju nakon izvođenja zajedničkih vježbi istočno od Tajvana u saradnji s japanskim snagama samoodbrane.
Tokom tih operacija, jedan od mornaričkih stealth F-35C Joint Strike Fighters udario je u palubu Carla Vinsona, uzrokujući katapultiranje pilota i ozlijedivši sedmero na ratnom brodu. Mornarica je priopćila da je poslala više od dvadesetak F-35 tokom izvođenja vježbi.
Prošle sedmice, PLA mornarica je rekla da je upozorila još jedan američki ratni brod, razarač USS Benfold, koji je zalutao preblizu Paracelskim otocima, jednom od nekoliko otočnih lanaca u Južnom kineskom moru koje Kina smatra svojim teritorijom.
Međutim, Vijetnam također polaže pravo na ove otoke. SAD kaže da djeluje u regiji kako bi odvratio kinesku agresiju i odbranio manje nacije u regiji, ali Peking ima vlastiti dijalog s Udrugom nacija jugoistočne Azije (ASEAN) o razvoju međusobnog kodeksa ponašanja za plovni put i uspostavio je telefonske linije za rješavanje problema međusobnih sporova.