Ove sedmice počinje nova runda pregovora o reformi izbornog zakona u Bosni i Hercegovini, koju su pokrenule Evropska unija i Sjedinjene Američke Države.
Dosadašnji pregovori nisu dali nikakve rezultate, piše austrijski "Der Standard".
Osim tehničkih izmjena kojima se sprečavaju prevare i koje ne zahtijevaju ustavne izmjene, hrvatski nacionalistički HDZ želi osigurati da ubuduće samo jedan od njegovih zastupnika može sjediti u Predsjedništvu države kao hrvatski član, navodi austrijski list.
Bošnjačke i hrvatske članove državnog Predsjedništva biraju neposredno građani Federacije, srpskog člana Republike Srpske.
Politički neprihvatljivo
HDZ kritizira da hrvatskog člana biraju i nehrvati. Sadašnju funkciju obnaša socijaldemokratski orijentirani "nenacionalist" Željko Komšić, kojeg su birali "nenacionalisti" u Bosni i Hercegovini. Ustav BiH predviđa da u državnom Predsjedništvu sjedi bošnjački, hrvatski i srpski predstavnik.
Međutim, te predstavnike mogu birati svi građani BiH - bez obzira na to pripadaju li nekoj etničkoj skupini ili ne. "De facto" trenutno srpskog člana biraju Srbi, bošnjačkog člana Bošnjaci, ali hrvatskog člana ne bira većina Hrvata.
Iako to ne predstavlja diskriminaciju i ustavno je, za mnoge Hrvate ostaje politički neprihvatljivo.
HDZ je odustao od prijašnjeg prijedloga da se formiraju "ad hoc" izborne jedinice. To bi značilo da bi hrvatskog predstavnika trebali birati prvenstveno oni koji žive na većinskim hrvatskim područjima.
Nova njemačka vlada, kao i stara, jasno je dala do znanja da s obzirom na postojeći etnopolitički sastav države, dodatna etnička segregacija neće biti podržana. "Ad hoc" izborne jedinice bi također prekršile ustav Bosne i Hercegovine.
Sada HDZ predlaže da nakon što članovi državnog predsjedništva budu izabrani od strane građana, oni budu "potvrđeni" u Domu naroda.
Hrvatski član Predsjedništva trebao bi dobiti i potporu većine izaslanika u Hrvatskom klubu Doma naroda. Prema ovom modelu, izbor građana bi se naknadno mogao "ispraviti" i Komšić ne bi imao nikakve šanse.
Evropske vrijednosti
Najjača bošnjačka stranka SDA već je izjavila da ovaj model nikako ne bi odgovarao evropskim vrijednostima. Prethodni izbori građana bi onda bili farsa, navodi "Standard".
No, SDA i HDZ bi se mogli dogovoriti da dva člana Predsjedništva (bošnjačkog i hrvatskog) ubuduće bira federalni parlament. Ali tada bi srpskog člana Predsjedništva morao birati i parlament u Republici Srpskoj.
No, lider najveće srpske nacionalističke stranke SNSD-a Milorad Dodik odbio je ovaj prijedlog. Stoga se kompromis u cijeloj stvari čini malo vjerovatnim.
SDA traži i deblokadu Doma naroda u Federaciji kao dio cjelokupnog rješenja. HDZ godinama tamo stavlja veto na zakone i odbija formirati novu saveznu vladu. HDZ želi osigurati ispunjenje ostalih njegovih zahtjeva.
Do sada se u pregovorima o izbornom zakonu samo jedan dan raspravljalo o mogućnostima ponovnog funkcioniranja federalnog parlamenta. SDA bi željela da se u Domu naroda ograniči mogućnost veta kako bi se osiguralo bolje funkcioniranje.
Stav pregovarača iz EU i SAD-a naišao je na kritike je od strane bh. građana, kao "jednostran". Posebno je kritizirana Angelina Eichhorst iz Evropskog ministarstva vanjskih poslova, jer prvenstveno podržava stavove HDZ-a.
To može imati veze i s činjenicom da HDZ već godinama uspješno pokušava utjecati na BiH preko sestrinske stranke u Hrvatskoj. HDZ iz Hrvatske dio je moćne Evropske pučke stranke te je svojim lobističkim radom utjecao i na druge evropske stranke.
Miješanje iz susjedstva
Nejasno je zašto se Hrvatska uopće miješa u poslove susjedne države, iako se hrvatski premijer Andrej Plenković ponaša mnogo umjerenije i "evropskije" od hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.
Daytonski opći okvirni sporazum - koji su također potpisale Hrvatska i tadašnja Savezna Republika Jugoslavija (danas Srbija) - zahtijeva "da ugovorne strane posebno u potpunosti poštuju suverenu jednakost, sporove rješavaju mirnim putem i suzdržavaju se od bilo kakvog djelovanja protiv političke nezavisnosti Bosna i Hercegovina“.
Pozivanje na suverenitet i političku neovisnost čini se relevantnim za trenutnu situaciju. Zato što se princip posebno odnosi na pravo Bosne i Hercegovine da izabere politički sistem bez ikakvog uplitanja druge države. Nejasno je i zašto EU dopušta Hrvatskoj intervenciju.
Zabrinutost HDZ-a u BiH ne podržava samo susjedna Hrvatska, već i ruska vlada, koja podržava i druge nacionaliste u jugoistočnoj Europi.
U svakom slučaju, o idejama za promjenu izbornog zakona i ustava koje su iznijele stranke, osim HDZ-a, u pregovorima EU i SAD nije se niti raspravljalo. Međutim, SDA je pod pritiskom američke vlade da pristane na kompromis.
S druge strane, izgubila je glasove na proteklim izborima i zasigurno se ne želi pojaviti kao "izdajica" svojim pristalicama.
No, nenacionalističke stranke traže da se provedu presude Evropskog suda za ljudska prava, jer u BiH Jevreji, Romi, pripadnici drugih manjina i oni građani koji ne osjećaju da pripadaju ijednoj etničkoj skupini, ne smiju se ni kandidirati za određene funkcije.
Neki zastupnici u Evropskom parlamentu također traže da se prvo provedu ove presude Evropskog suda te da se EU i SAD fokusiraju na njih, a ne na zahtjeve HDZ-a, zaključuje "Standard".
