Revizorski tim Ureda za reviziju institucija BiH utvrdio je u svom izvještaju "Osnovne pretpostavke za inspekcijskih nadzor u institucijama BiH" znatne nepravilnosti u vezi sa praćenjem te naplatom duga za novčane kazne koje su izdale institucije Bosne i Hercegovine.
Revizijom je utvrđeno da institucije BiH ne preduzimaju odgovarajuće aktivnosti u procesu planiranja i provođenja inspekcijskog nadzora, te da nadležne institucije BiH nisu osigurale pretpostavke za implementaciju izrečenih mjera. Što za posljedicu ima nedostatak efikasnosti njihove implementacije.
-Institucije iz uzorka koje vrše inspekcijski nadzor nisu nam ponudile dokaze da su radile analize efikasnosti mjera iz nadležnosti inspekcija. Nedostatak analiza efikasnosti izrečenih mjera doveo je do toga da institucije BiH ne raspolažu podacima koje su to efikasne mjere djelovanja u cilju sprečavanja nastanka negativnih posljedica nezakonitosti i nepravilnosti, stoji u izvještaju.
Revizori su ukazali na problem koji institucije koje izriču represivne mjere imaju u vezi sa praćenjem izvršenja tih mjera. Kao prmjer je navedena Uprava za indirektno oporezivanje koja ima problem evidentiranja kazni nakon isteka roka od pet godina.
-UIO ima apsolutni rok zastare 10 godina, za razliku od drugih institucija čiji je rok pet godina. Prema navodima sagovornika, u UIO-u imaju problem evidentiranja kazni nakon isteka roka od pet godina. Naime, nakon proteka roka od pet godina sve kazne se brišu iz ROF-a i UIO mora da vodi zastarjele kazne u drugim evidencijama – uglavnom su to Excel tabele koje se ažuriraju na mjesečnoj osnovi. Ovakav način UIOu iziskuje dosta vremena i ne pruža jedinstvene podatke o zastarjelim kaznama na nivou institucija BiH. Prema navodima sagovornice iz UIO-a, bilo je inicijativa prema IDDEEA-i da se ovo pitanje riješi, odnosno da se osigura čuvanje kazni u ROF-u na 10 godina, ali to pitanje još uvijek nije riješeno, stoji u revizorskom izvještaju.
Institucije BiH nisu u mogućnosti da aktiviraju mehanizam prinudne naplate duga
-Institucije BiH nisu u mogućnosti da u potpunosti primijene zakonske odredbe, odnosno da u svim slučajevima nemogućnosti naplate novčane kazne primijene postupak prinudne naplate putem poreznih uprava entiteta i Brčko distrikta. Institucije BiH se putem zahtjeva, za prinudnu naplatu novčanih kazni, obraćaju poreznim upravama da primijene postupak prinudne naplate. Međutim, u većini slučajeva, porezne uprave obavještavaju institucije BiH da su nenadležne za naplatu novčanih kazni koje su utvrđene od drugog organa, odnosno da novčanu kaznu nije utvrdila ta porezna uprava.
-Zatim, prema navodima sagovornika, dešava se da se porezne uprave ne oglašavaju na zahtjeve institucija BiH ili zahtijevaju da se zahtjevi za prinudnu naplatu novčanih kazni dopune podacima kojima institucije BiH ne raspolažu.
-U slučajevima nemogućnosti naplate novčanih kazni te odbijanja poreznih uprava da pokreću postupke prinudne naplate, prinudno izvršenje novčanih kazni nije moguće izvršiti. Samim time, pokretanje prekršajnih postupaka, odnosno izricanje novčanih kazni, ne bi imalo svrhu, s obzirom na to da bi kažnjeni mogao izbjeći obavezu plaćanja, zaključuje se u izvještaju revizije.
No revizori ističu da se nisu uvjerili da su institucije koje su obrađivane u izvještaju koristile sve raspoložive zakonske mogućnosti pri pokušaju da naplate dug.
-Pored toga, nismo se uvjerili da sve institucije iz uzorka, u svrhu realizacije novčanih kazni, koriste sve raspoložive zakonske mjere. Naime, institucije iz uzorka koje imaju probleme s naplatom novčanih kazni, putem poreznih uprava, nisu nam pružile dokaze da su koristile zakonsku mogućnost obraćanja mjesno nadležnim sudovima s
prijedlogom za lišavanje slobode lica zbog neplaćanja novčane kazne.
U izvještaju revizora ističe se da ni Ministarstvo pravde, niti Vijeće ministara BiH nisu preduzeli odgovarajuće korake da se osigura potpuna implementacija izrečenih mjera, iako je ovaj problem prisutan već nekoliko godina.
Revizori su utvrdili da je država BiH izgubila 42 miliona KM prihoda zbog neefikasnosti praćenja i implementacije izrečenih mjera.
-U posljednjih 6,5 godina, prema podacima IDDEEA-e, ukupno je iz Registra novčanih kazni, po osnovu zastarjelosti nakon isteka roka od pet godina, izbrisano oko 38 hiljada novčanih kazni izrečenih prekršajnim nalogom koje su izdale institucije BiH u ukupnom iznosu od oko 42 miliona KM, od
kojih se najveći dio odnosi na UIO, stoji u izvještaju revizije.
