Ništa nećemo poduzimati, a da vas ne obavijestimo, rekao je američki predsjednik Joe Biden u telefonskom razgovoru ukrajinskom predsjedniku Volodimiru Zelenskom, demonstrirajući politiku, kako su je nazvali američki mediji, "ništa o tebi bez tebe".
Samo tri dana nakon što se drugi put u mjesec dana čuo s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom te oko sedmicu dana prije summita NATO-a i Rusije, Joe Biden nazvao je Zelenskog te mu još jednom rekao da SAD podržava suverenitet, teritorijalni integritet i cjelovitost Ukrajine te da je SAD sa svojim saveznicima spreman na poduzimanje raznih mjera - od ekonomskih sankcija do jačanja svoje prisutnosti u Evropi u slučaju ruske invazije na Ukrajinu o kojoj se posljednjih sedmica govori vrlo intenzivno.
Američki predsjednik apelirao je na ukrajinskog predsjednika da ne doprinosi eskalaciji sukoba u Donbasu te u odnosima s Rusijom. Joe Biden je napomenuo da Rusija nema pravo napadati Ukrajinu, ali ako se to ipak dogodi, SAD će u dogovoru sa saveznicima iz NATO-a pojačati svoju prisutnost u zemljama istočne Evrope. Tu prije svega misli na tzv. grupu B9 - a radi se o Bugarskoj, Rumunjskoj, Mađarskoj, Češkoj, Slovačkoj, Poljskoj, Litvi, Latviji i Estoniji - kamo bi SAD poslao dodatne snage, iako NATO ne bi slao svoje trupe u pomoć Ukrajini jer ne žele direktni vojni "kontakt" s Rusima.
Šef Bijele kuće izrazio je nadu da će dijalog NATO-a i Rusije sljedeće sedmice dati rezultate, iako je prije američki državni sekretar Antony Blinken izjavio da se može razgovarati o nekim zahtjevima Rusije, ali ne o svim.
Rusi, naime, na razgovor dolaze s nekoliko gotovo ultimativnih zahtjeva: nema širenja NATO-a na istok, poglavito na zemlje bivšeg SSSR-a, nema mogućeg razmještanja ofenzivnih raketnih sistema u tim zemljama uz rusku granicu, a traže i dokidanje bilo kakve vojne suradnje s tim zemljama jer to, kažu, ugrožava sigurnost Rusije. Iz Kremlja još zahtijevaju da SAD povuče sve svoje nuklearno naoružanje iz Evrope te vraćanje američkih vojnih snaga u Evropi na pozicije iz 1997., što je vrijeme dvije godine prije negoli su prve tri istočnoevropske zemlje - Poljska, Mađarska i Češka - postale članice NATO-a u četvrtom valu proširenja.
Rusija se postavila vrlo rezolutno uoči sastanka s NATO-om i pokazala je vrlo odlučan stav da u vezi ukrajinskog članstva u NATO-u ne namjeravaju popustiti niti za pedalj, pa čak ni po cijenu ne samo eskalacije sukoba, nego i prekidanja diplomatskih odnosa sa SAD-om. Iz Washingtona i Bruxellesa već je poručeno da Moskva ne može diktirati politiku i strategiju Zapada, ali su pozvali na dijalog i razgovore kako bi se izbjegli sukobi. Moskva je to postavila kao pitanje "života i smrti" te sigurnosni problem o kojemu praktički nema diskusije, a neki analitičari i ruski političari otvoreno govore da se sukobi mogu izbjeći samo uz garancije ruske sigurnosti i NATO-ovo zaobilaženje Ukrajine i Gruzije.
Zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Aleksandar Pankin izjavio je da bi se odobravanje strateškog plinovoda Sjeverni tok 2 moglo otegnuti sve do ljeta, iako neki njemački i ruski mediji kalkuliraju da bi odluka mogla doći do kraja ožujka.
"Ne isključujem mogućnost novih sankcija SAD-a protiv Sjevernog toka 2", rekao je Pankin. Ruski mediji navode da je, što se ruske strane tiče, sve spremno za puštanje plinovoda u pogon te da se plin već nalazi u cijevima. Napominju kako bi Evropa mogla imati velikih problema s opskrbom plinom ove zime, a i cijena nije bezazlena jer se već dugo vrti na više od hiljadu dolara za hiljadu kubika.
Volodimir Zelenski zahvalio je SAD-u na riječima podrške i otkrio kako su još razgovarali na temu "korupcije i deoligarhizacije" Ukrajine te da će Kijev poraditi na tom pitanju. No kako bilo, s nestrpljenjem se iščekuje prvi summit NATO-a i Rusije nakon ljeta 2019. godine na kojemu će Moskva tražiti garancije Zapada za svoju sigurnost.
