Nastavlja se gomilanje ruskih vojnika na granici s Ukrajinom, što pojačava zabrinutost službenog Kijeva da se Vladimir Putin priprema za "kratak, ali oštar rat" već za nekoliko dana. Vojnici i topništvo se približavaju granici, nakon što je iz Moskve stiglo priopćenje da je američki predsjednik Joe Biden popustio pred Putinovim pritiscima nakon 50-minutnog telefonskog razgovora u četvrtak.
Naime, Putin traži "sigurnosna jamstva" od zapada, u smislu da NATO neće gomilati naoružanje u bazama u istočnoj Europi. Ako ne dobije ta jamstva mogao bi pokrenuti "preventivni napad" na ukrajinske vojne snage, što bi izazvalo haos, ali bez okupacije teritorija, piše The Sun.
Da su strahovi Ukrajine opravdani pokazuju i snimke taktičkih artiljerskih vježbi izviđačkih jedinica ruske vojske. Te vježbe označavaju završetak "ratnih igara", odnosno serije od 4000 vojnih vježbi koje su održane tokom 2021.
Krim pod naoružanjem
Zapadni izvori tvrde da se u blizini ukrajinsko-ruske granice nalazi oko 100.000 vojnika, a unatoč pregovorima između Bidena i Putina broj vojnika se povećava, što su primijetile i ruske organizacije.
"Podaci iz otvorenih izvora pokazuju kako rastu ranije otkriveni kampovi, postavljaju se novi kampovi, dok se tenkovima i haubicama pridružuju sofisticirani sistemi protuzračne obrane. Tokom prošlog mjeseca vojnici i/ili vozila aktivnije su prebačeni u regije na sjeveroistoku Ukrajine", tvrde iz Conflict Intelligence Teama (CIT), ruske skupine koja prati vojne pokrete.
Ruske su trupe tako stacionirane na udaljenosti od 8,5 kilometara od granice, ali i na anektiranom Krimu, gdje su instalirani i sistemi protuzračne odbrane.
"Novi razvoj događaja dovodi nas do zaključka da je do Nove godine koncentracija vozila u blizini ukrajinskih granica i na Krimu dosegla razmjere bez presedana, najvjerojatnije premašivši brojke iz aprila", zaključuju iz CIT-a.
Kratka i žestoka akcija
Iako se proteklih mjeseci pisalo i govorilo o totalnom ratu, gomilanje snaga na granici moglo bi sugerirati i da će Putin narediti kratku, ali snažnu vojnu operaciju.
"Takva bi operacija očito pokazala odlučnost Rusije da se zaštiti od prijetnje NATO-a, za razliku od nevoljkosti članica Saveza da pruže izravnu vojnu pomoć Ukrajini, i omogućila vođenje pregovora s jače pozicije. Planirana operacija vjerojatno neće podrazumijevati zauzimanje velikih područja ili velikih gradova Ukrajine, a kamoli odlazak do rijeke Dnjepar i okupaciju cijele istočne polovice zemlje", smatraju analitičari.
Bliski pomoćnik Vladimira Putina, Juri Ušakov, tvrdi da je Putin iznio svoje zahtjeve na tri sastanka u Ženevi, Bruxellesu i Beču. Jedan od zahtjeva je i obećanje NATO-a da im se Ukrajina neće pridružiti, kao i da neće rasporediti naoružanje u istočnoj Europi. "U principu, američki predsjednik se složio s ovim stajalištem i reagirao je na apsolutno adekvatan i ozbiljan način", poručio je Ušakov.
'Deeskalacija, a ne eskalacija'
Amerikanci, pak, tvrde da je Biden upozorio Putina da svaki napredak u pregovorima ovisi o "deeskalaciji, a ne o eskalaciji". Eskalacija bi za sobom povukla drakonske sankcije prema Rusiji. Putin je uzvratio "potpunim slomom" odnosa između dvije velesile.
"To ne znači ništa, jer ne znamo koje su te velike sankcije, ali znamo da bi to bila kolosalna pogreška koja bi mogla dovesti do najozbiljnijih posljedica. Nadamo se da se to neće dogoditi. Zato mi, Amerikanci i druge zapadne zemlje započinjemo pregovarački proces na tri kolosijeka", poručio je Ušakov.
Kao mjeru opreza, Amerikanci su početkom sedmice ipak poslali svoj špijunski zrakoplov u Ukrajinu, a podatke o stanju na terenu u stvarnom vremenu dobijaju vojska, marinci, ali i američki obavještajci. Ruske su vlasti poručile da na to neće sjediti prekriženih ruku.
