Rusija je objavila niz zahtjeva koje traži od Zapada, uključujući obećanje da će se odreći bilo kakvog vojnog djelovanja u Ukrajini i istočnoj Europi i da se NATO više neće širiti.
No zamjenik ruskog ministra vanjskih poslova Sergej Rjabkov rekao je da SAD i NATO za sada ne prihvaćaju te ideje i da njihov odgovor nije ohrabrujuć, prenio je Interfax.
Moskva je predala svoje zahtjeve ove sedmice Sjedinjenim Državama u kontekstu gomilanja ruskih vojnih snaga u blizini Ukrajine. Zapadne zemlje upozoravaju da bi Rusija mogla uskoro pokrenuti novi napad na Ukrajinu, što Moskva niječe, piše Index.
Rusija ističe da reagira na prijetnje vlastitoj sigurnosti jer Ukrajina ima sve bliže odnose s NATO-om i želi postati njegova članica.
Poručuje da je njezin sigurnosni paket put za smirivanje napetosti u Europi i izbjegavanje vojnog sukoba.
Osam zahtjeva Rusije
Ključni ruski prijedlozi, kako prenosi RIA, sljedeći su:
- isključiti daljnje širenje NATO-a i pristupanje Ukrajine Savezu
- ne raspoređivati nove jedinice i oružje izvan zemalja u kojima su se nalazili u maju 1997. (prije nego što su se istočnoeuropske zemlje pridružile NATO-u), osim u iznimnim slučajevima uz pristanak Rusije i članica NATO-a
- NATO treba odustati od bilo kakvih vojnih aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Europi, na Kavkazu i u centralnoj Aziji
- ne raspoređivati projektile srednjeg i kratkog dometa na mjestima odakle mogu gađati teritorij druge strane
- ne provoditi vježbe s više od jedne vojne brigade u dogovorenom pograničnom području i redovito razmjenjivati informacije o vojnim vježbama
- potvrditi da se strane neće smatrati protivnicima i složiti se da će sve sporove rješavati mirnim putem i da će se suzdržavati od korištenja sile
- obećati da se neće stvarati uvjeti koje bi druga strana mogla smatrati prijetnjom
- uvesti dežurne linije za kontakte u kriznim situacijama.
Zapadni lideri smišljaju plan u slučaju napada
Zapadni čelnici istovremeno i dalje pokušavaju domisliti na koji način odgovoriti ako Rusija pokrene invaziju na Ukrajinu u narednim sedmicama, na šta brojni stručnjaci i analitičari upozoravaju da bi se moglo dogoditi.
U komentarima novinama Frankfurter Allgemeine njemački ministar ekonomije Robert Habeck rekao je da bi ruska invazija mogla potaknuti Berlin da promisli o svojoj saradnji s Rusijom po pitanju plinovoda Sjeverni tok 2.
Kontroverzni plinovod, koji bi trebao dovoditi plin ravno iz Rusije u Njemačku, zasmetao je saveznicima. SAD kaže da će to učiniti Europu još ovisnijom o Rusiji. Ukrajina, koja se oslanja na prihod i utjecaj od toga što ruski plinovod prolazi kroz njezin teritorij, boji se da je ostavljena po strani.
Plinovod još nije u upotrebi, nego čeka odobrenje njemačkih regulatora. Iako su njemački dužnosnici naglasili da regulator treba donijeti nepolitičku odluku, Habeck je rekao da se to može promijeniti u slučaju invazije.
Međutim, vijesti u nedjelju nisu bile pozitivne za Ukrajinu.
Britanska novinska agencija Press Association izvijestila je da je britanski ministar obrane Ben Wallace dao intervju za Spectator, u kojem kaže da "Ukrajina nije članica NATO-a, tako da nije vjerojatno da će iko slati vojsku u Ukrajinu da bi se sukobio s Rusijom."
"Ne trebamo zavaravati ljude da ćemo to učiniti. Ukrajinci su toga svjesni", rekao je u komentarima objavljenim prije objave intervjua.
Dan ranije britanski premijer Boris Johnson rekao je telefonski ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da bi bilo kakva destabilizirajuća aktivnost Rusije prema Ukrajini bila "strateška pogreška".
