Predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH Adnan Smailbegović ističe da će donošenje zakona o ublažavanju ekonomskih posljedica uzrokovanih pandemijom koronavirusa u Federaciji BiH, takozvanog "korona zakona", sigurno dobro doći privredi, mada Udruženje ima nekoliko primjedbi na zakon.
Smailbegović navodi da zakon ima dobre strane kao što je neselektovnost, jer obuhvata sve poslodavce koji su zabilježli pad prometa od najmanje 20 posto, ali i nekoliko stavki koje bi po mišljenju udruženja poslodavaca trebalo doraditi.
"Smatramo da bi kriteriji trebali biti dorađeni, odnosno da treba bolje definirtati osnovicu za pad prometa. U zakonu je stavljeno da je to prosjek januara i februara, a mi smatramo da bi tu trebalo dodati prosjek i za prošlu godinu iz tog mjeseca, jer imate sezonskih poslova koji u nekim mjesecima uopšte nemaju posla, pa tek počnu raditi od aprila", kazao je.
Ističe da je druga stavka koju treba izmjeniti u zakonu sam obim pomoći.
"Vlada je planirala da da pomoć na doprinose na minimalnu platu, a to je 245 KM. To poslodavcima daje signal da plate približe minimalcu. U jednoj od varijanti koje smo mi predlagali, tražili smo da se isplaćuju doprinosi na isplaćenu platu i time bi stimulisali poslodavce da daju veće plate. Državi bi bio to veći trošak, ali bi ona uplaćivala doprinose ponovo u svoje fondove, penzioni i zdravstveni, tako da ne bi bilo odliva tog novca, a stimulisala bi poslodavce da isplate veće plate", objašnjava Smailbegović i dodaje da je to stvar fiskalnog kapaciteta države.
Navodi da su neke firme značajnije pogođene ekonomskim posljedicama pandemije i za takve slučajeve bi se trebalo pronaći rješenje za isplatu neto plata.
"Firmama kojima je promet pao 20 do 30 posto ova pomoć će vjerovatno biti dostatna, ali problem je tamo gdje je promet pao 60 ili 70 posto ili kod firmi koje ne rade nikako, a takvih ima dosta jer im je država zabranila rad ili zbog prirode posla nemaju prometa. Trebali bi naći rješenje da se tim firmama isplati neto plata za radnike. Vlada to sada pokušava prebaciti na kantone, što ima smisla u neku ruku jer kantoni imaju svoje kapacitete i na njih odlazi značajan dio budžeta", rekao je.
Treća primjedba koju Smailbegović ima na zakon je što pomoć privredi startuje s aprilom, a ekonomske posljedice su bile vidljive već u martu, dok su neke kompanije još u februaru radile u mnogo manjem obimu zbog pojave koronavirusa u zemljama regiona i Evrope.
Osvrnuo se i na najavljene izmjene u Zakonu o radu, za koje smatra da bi trebale biti komplementarne s "korona zakonom".
"To bismo trebali učiniti kako bi kroz relaksaciju radno-pravnih odnosa dobili veću flaksibilnost i otpuštanje radnika bi bila posljednja opcija u nizu izbora koje bi imao jedan poslodavac. Ideja je da se kroz fleksibilnije korištenje godišnjih odmora, fleksibilnije radno vrijeme, odnosno skraćeno radno vrijeme koje danas u zakonu ne postoji, pa zatim kroz rad od kuće i neke druge mjere, poslodavac dovede do mogućnosti da mu otpuštanje radnika bude posljednja opcija", rekao je Smailbegović.
Ističe da je taj prijedlog u sindikatu dočekan "na nož", a nije mu je jasno zašto, jer bi radniku u takvoj opciji, dok čeka da vanredna situacija prođe, išao staž, dobio bi minimalnu platu i imao plaćene doprinose.
"Ovaj zakon mnogo više odgovara sindikatima nego poslodavcima. Mislimo da ga treba dosta doraditi, ali svakako bi nam dobro došao", podvukao je Smailbegović.
