Ugledni američki Newsweek napravio je analizu stanja u BiH.
Brutalni rat
Naime, kako se navodi u analizi BiH je jedna od najmlađih evropskih nacija i jedna je od najnestabilnijih na kontinentu.
"Napetost među tri najveće etničke skupine mogu urušiti sastav podjele vlasti koji je usvojen 1995. godine za okončanje rata u zemlji".
Bisera Turković, ministrica vanjskih poslova Bosne i Hercegovine sagovornica je za ovaj tekst te je kazala da se BiH mora bez odgađanja pridružiti odbrambenom savezu NATO-a.
Ona je, također, kazala kako je dugogodišnje nastojanje zemlje za članstvo u NATO i Evropsku unije je hitnija nego ikada prije.
"Kriza u kojoj se trenutno nalazimo možda je najbolji pokazatelj zašto Bosna i Hercegovina treba što prije ući u sigurnosni savez, koji će trajno garantirati mir u ovom dijelu svijeta", rekla je Turković.
Između ostalog, oni su u svojoj analizi pojasnili da se BiH sastoji od dva dijela: Republika Srpska i Federacija BiH u kojoj dominaraju Hrvati i Bošnjaci.
"Na čelu zemlje je tročlano Predsjedništvo s po jednim iz svake od glavnih etničkih skupina. Sistem je postavljen Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine koji je spriječio povratak u brutalni rat iz 1990-ih godina, ali je prema kritičarima također etničke podjele koje su potaknule prošle sukobe", navodi se u tekstu.
"Milorad Dodik je predstavnik srpskog naroda. Posljednjih mjeseci govorio je o Bosni kao "nemogućoj" i "propaloj" zemlji. Dodik također prijeti povlačenjem Republike Srpske iz nacionalnih državnih institucija, uključujući i Oružane snage. Prijetnja oživljavanjem vojske etničkih Srba dovoljna je da zazvoni uzbunu širom Balkana", navodi se u analizi Newsweek-a.
O Miloradu Dodiku
Dodaju kako se čini da Milorad Dodik računa na podršku Moskve i u budućnosti.
"Kada je prošlog mjeseca prijetio da će sve bosanske oružane snage izbaciti iz Republike Srpske, Dodik je rekao da ima "prijatelje" koji bi podržali takvu operaciju - očito se misli na Srbiju i Rusiju.
Moskva se također uključila i direktnije se miješa. Mandat mirovnih snaga EU od 700 pripadnika u Bosni bio je na obnovi u Vijeću sigurnosti UN-a ove sedmice, prijedlogu kojem je Moskva prijetila da će mu se usprotiviti prije nego što je na kraju pristala na glasanje uz uvjet da se iz rezolucije izbriše OHR.
Za NATO i EU nestabilnost u Bosni su otvorena vrata za Rusiju. Za Putina su haos i sukobi prilika i da evropske i američke protivnika koji će biti prisiljeni nositi se s posljedicama.
Kremlj se žestoko protivi dugotrajnim naporima Bosne da se pridruži NATO-u i EU, prijeteći akcijom za zaustavljanje takvih koraka ako bude potrebno. U martu je ruska ambasada u Srbiji saopćila da će Moskva u slučaju približavanja BiH NATO-u "morati reagirati na ovaj neprijateljski čin", istaknuli su oni.
Na sve izjave Milorada Dodika, osvrnuo se i predsjedavajući Predsjedništva BiH, Željko Komšić. On je njegovu izjavu opisao kao "izvrnutu prijetnju".
Povodom cijele političke krize u našoj zemlji Bisera Turković je za Newsweek kazala:
"Bosna i Hercegovina teži dobrim odnosima sa svim zemljama, uključujući i Rusiju", dodavši:
"To nije razlog da se poništi odluka Bosne da gleda na Zapad, a ne na istok. Rusija je jasno dala do znanja da ne podržava članstvo Bosne i Hercegovine u NATO-u i mi smo to primijetili.
Međutim, mi smo suverena i neovisna država i imamo demokratske institucije koje odlučuju o našoj budućnosti na temelju volje naroda. Naši zakoni i strateški dokumenti predviđaju buduće članstvo u NATO-u. Želim vjerovati da i Ruska Federacija ima takve namjere i da je spremna poštovati Dejtonski mirovni sporazum, institucije, demokratiju i volju građana Bosne i Hercegovine", rekao je Komšić.
Egzistencijalna prijetnja
Newsweek dalje nastavlja razgovor s ministricom Turković.
"Ove godine obilježava se 25. godišnjica diplomatskih odnosa s Moskvom i vjerujem da će to biti dobra prilika da ponovno potvrdimo našu zajedničku predanost odnosima međusobnog poštovanja", kazala je Turković.
Visoki predstavnik u BiH, Christian Schmidt kazao je da Dodikovo upozorenje predstavlja "egzistencijalnu prijetnju" jedinstvu zemlje.
Dodikovi postupci, kako je rekao, "ugrožavaju ne samo mir i stabilnost zemlje i regije, već, ako na njih ne odgovori međunarodna zajednica, mogu dovesti do poništavanja samog sporazuma".
Turković je za Newsweek rekla da će angažman SAD biti od vitalnog značaja za suočavanje s krizom.
"Pozdravljamo jaču i intenzivniju ulogu SAD na Balkanu", rekla je.
“Predsjednik Biden ima jako dobro znanje o korijenima svih kriza na Balkanu i u Bosni i Hercegovini i to je najvažnije. I vidimo diplomate SAD i EU koji rade na nekom rješenju.
"Problem je što ponekad diplomate na terenu traže lake i brze kompromise koji ne donose sveobuhvatna i trajna rješenja. To samo ohrabruje one koji sanjaju o podjeli Bosne i Hercegovine — i rade na tom scenariju — samo da genocid bude uspješna misija .
Željeli bismo vidjeti veću podršku SAD onima koji žele da Bosna i Hercegovina nastavi svoj put ka Europskoj uniji, onima koji poštuju Dejtonski mirovni sporazum i koji žele graditi demokratsko društvo za sve svoje građane.
Ulozi za Bosnu su visoki, ali nestabilnost bi mogla odjeknuti daleko izvan njenih granica", upozorila je Turković, te dodala:
"Šta bi bio signal svijetu da Karadžić, Mladić i Milošević na kraju pobijede u Bosni i Hercegovini?
Koliko bi se novih genocida, ali i ratnih zločinaca i terorista u svijetu ohrabrilo da nastave sa svojim planovima? A to će se dogoditi ako se Bosna i Hercegovina ostavi da propadne na svom europskom putu.
Puno se priča o tome ko što želi u Bosni i Hercegovini, ali ja ću vam reći – Bosanci i Hercegovci samo žele da se u Bosni i Hercegovini primjenjuju evropski standardi", kazala je Turković.
Dodala je: "Mi smo evropska zemlja, naša kultura i povijest su evropski i zašto želimo da nam se to uskraćuje?"
Bosni se uskraćuje članstvo u EU, jer je podnijela zahtjev za pridruživanje 2016. Zemlja zaostaje za susjedima zapadnog Balkana u procesu podnošenja zahtjeva.
Turković je za Newsweek rekla da trenutne napetosti unutar njezine zemlje, iako ozbiljne, ne bi trebale potkopati 25 godina mira i razvoja.
Demokratski sistem
“Bosna i Hercegovina je prešla dug put od završetka rata 90-ih godina. Neki vide unutrašnje podjele u našoj zemlji, ali u Bosni i Hercegovini stoljećima vidimo i živimo razne kulture, jezike, religije. Naše razlike vidimo kao prednost, a ne kao podjelu, i svi vjerujemo da evropski standardi koji nastojimo biti modeli za budućnost. Naravno, može biti nesuglasica o pitanjima u društvu, ali proteklih 25 godina pokazalo je da se, kao i u svakoj demokratskoj zemlji, te nesuglasice mogu prevladati demokratskim sistemom", kazala je ona.
Za nestabilnost je Bisera Turković okrivila oportunističku antizapadnu politiku.
"Razlike u Bosni i Hercegovini nisu problem, problem je vrlo konkretan, jasan i identificirana politika koja ne želi da Bosna i Hercegovina dođe u nepovratnu fazu na putu ka članstvu u EU i NATO-u", rekla je Turković.
“Na rubu smo da postanemo država kandidatkinja za EU, a izazov je sada i za političke lidere u Bosni i Hercegovini i za međunarodnu zajednicu da jednom zauvijek prekinu taj destruktivni oportunizam i podrže reforme i napredak koji je napravljeno", zaključila je Turković za Newsweek.
