Proteklih dana pravu buru u poslovnoj javnosti izazvala je najava Jacka Dorseyja o tome da očekuje hiperinflaciju. Uslijedila je lavina reakcija analitičara i investitora širom svijeta. Zasad se čini da je Dorsey u svojim očekivanjima poprilično usamljen.
Dorsey je prije svega poznat kao suosnivač Twittera te kao jedan od vlasnika Squarea. Posljednjih mjeseci njegovo ime poprilično se vezalo uz kriptozajednicu, posebno otkako je otkrio da Square dosta investira u bitcoin. Osim toga, nedavno je objavio da Square, platforma za obradu debitnih i kreditnih kartica čiji je suosnivač, želi ući u rudarenje kriptovaluta.
Jack Dorsey rođen je u St. Louisu 19. novembra 1976. Već od najranije dobi bio je fasciniran tehnologijom. U srednjoj školi realizirao je i prvi ozbiljniji projekt. Naime razvio je tehnološko rješenje za koordinaciju taksista, dostavljača i drugih vidova organiziranih prijevoza. Njegov specijalizirani dispečerski softver za taksiste neke kompanije koriste i danas.
Tokom studija, koji uzgred budi rečeno nije završio, Dorsey je došao na ideju o platformi za razmjenjivanje poruka, čemu se otad potpuno posvetio. Kao i obično, stvari na početku nisu izgledale obećavajuće. Nakon niza odbijenica odlučio se obratiti Odeu, web-stranici imenika i tražilica, koji je bio zainteresiran za usluge slanja tekstualnih poruka. Uspio je privući pažnju suosnivača Odea Evana Williamsa i jednog od izvršnih direktora firme, Biza Stonea.
U oktobru 2006. s Bizom Stoneom, Evanom Williamsom i drugim menadžerima Odea osnovao je Obvious Corporation, a koja je kasnije evoluirala u Twitter. U roku od dvije sedmice Dorsey je stvorio jednostavnu stranicu na kojoj su korisnici mogli objavljivati kratke poruke nazvane tvitovi dužine do 140 znakova.
U početku je Dorsey bio izvršni direktor Twittera. Godine 2008. Williams je preuzeo ulogu izvršnog direktora dok je Dorsey postao predsjednik uprave. Firma je brzo rasla. U pet godina od osnivanja korisnici Twittera slali su 50 miliona tvitova dnevno. Prijeloman trenutak za njega dogodio se u novembru 2013. godine, kad su dionice Twittera izašle na berzu, nakon čega je preko noći postao milioner.
Prethodno, 2009., Dorsey se udružio s kolegom poduzetnikom i inženjerom računarskih nauka Jimom McKelveyjem kako bi osnovao Square Inc. Primarno je započeo kao firma za mobilna plaćanja, a na kraju se Square proširio na finansijske i trgovačke usluge.
Danas je Dorsey jedan od najbogatijih ljudi na svijetu, a njegovo bogatstvo procjenjuje se na 14,5 milijardi dolara, pokazuju podaci Forbesa.
Njegov privatni život manje je poznat. Većinom se drži podalje od svjetla reflektora, a njegov životni stil mnogi su skloni nazvati ekscentričnim. Dorsey naime jede samo jedan obrok dnevno i posti vikendom. Jednom je izjavio da je tokom prvog vikenda bez hrane doslovno halucinirao. Pomalo čudno zvučat će i njegova dnevna rutina koja uključuje kupke u ledenoj vodi.
Od niza detalja s početaka njegove karijere možda je najzanimljiviji onaj koji govori o tome kako je Dorsey svoj prvi posao doslovno - hakirao. Na počecima karijere pokušavao je tako dobiti posao u velikoj firmi za otpremu u New Yorku. Ali kada na njihovoj web-stranici nije bilo podataka za kontakt, Dorsey je pronašao sigurnosnu rupu i poslao e-mail firmi otkrivajući im kako to popraviti. Zaposlen je samo sedmicu kasnije.
Zanimljiv je i detalj da je Dorsey umalo dobio angažman kod svojeg najvećeg konkurenta Marka Zuckerberga. Navodno je razgovarao sa Zuckerbergom otprilike u vrijeme u kojem je smijenjen s mjesta predsjednika uprave Twittera. Zuckerberg - koji je u to vrijeme razmišljao o kupnji Twittera - želio ga je zaposliti, ali nedostatak definirane uloge potaknuo je Dorseyja da ipak odustane od te ideje.
Dorsey je objavio prvi tvit prije punih petnaest godina, a društvena platforma koju je osnovao prikupila je otad preko 200 miliona dnevno aktivnih korisnika.
No tvrdi da će njegov drugi posao – Square – biti onaj koji će iz temelja promijeniti način na koji ljudi komuniciraju jer govori jezik što ga svi poznajemo, a to je novac.
Vratimo se ipak na povod pisanja ovog portreta.
Čvrsto vjerujemo da Dorsey nije u pravu kad najavljuje hiperinflaciju. Jer pojam hiperinflacije koristi se kada se cijene roba i usluga nekontrolirano povećavaju tokom dužeg vremenskog perioda. Tehnička definicija pojma međutim postavlja visok prag, s povećanjem cijena od 50 posto mjesečno do 1.000 posto godišnje.
U historiji su poznata samo 62 slučaja hiperinflacije. Trenutno niti jedna država svijeta ne prolazi kroz hiperinflaciju. Vjerujemo da će tako i ostati.
