I dok se Evropa zgražava nad snimkama koje pokazuju brutalnost hrvatske policije prema migrantima na bosanskohercegovačkoj granici, i na sjeveroistočnim granicama EU prema Bjelorusiji stanje je sve napetije zbog rastućeg broja migranata koji nastoje na toj ruti ući u EU.
Naime, nakon što je prije nekoliko mjeseci bjeloruski autoritarni vođa Aleksandar Lukašenko, kao odgovor na bruxelleske sankcije, omogućio migrantima s Bliskog istoka - uglavnom iz Sirije i Iraka, a u posljednje vrijeme i iz Afganistana - nesmetani ulazak u Bjelorusiju, stanje na poljskoj i litavskoj granici postaje novo krizno žarište. Lukašenko smatra da je to slabo mjesto EU te da im on ovakvim pristupom može parirati.
Poljska i Litvanija na granici su uvele vanredno stanje, a Njemačka, kako piše Bild am Sonntag, pokreće istragu o umiješanosti i odgovornosti Aleksandra Lukašenka i bjeloruskih vlasti u šverc migrantima iz Bjelorusije u Njemačku i Poljsku. Prema podacima tog lista, samo od augusta do kraja septembra tim je smjerom u Njemačku stiglo više od četiri hiljade migranata (bez ikakvih identifikacijskih dokumenata i isprava), a u prvim danima oktobra osjeća se sve veći pritisak.
Poljski mediji javljaju da je samo u četvrtak i petak, 7. i 8. oktobrazaustavljeno nešto manje od 700 migranata na poljskoj, odnosno litvanjskoj granici.
Lukašenko je odobrio izdavanje studentskih viza za migrante iz Irana i Sirije koji avionima stižu u Minska, a potom ih organizirano autobusima sprovode do granice s Poljskom i Litvanijom. Granični zvaničnici tih država navode kako bjeloruski graničari potom dovode migrante i usmjeravaju ih na drugu stranu.
Poljska i Litvanija sada su promijenile "taktiku": dosad su migrante smještale u svoje izbjegličke kampove, ali nakon ovakvog pritiska na krajnje istočne granice EU i tvrdnji o umiješanosti bjeloruskih vlasti u izazivanje migrantske krize odlučeno je da se uhvaćeni migranti vraćaju u Bjelorusiju, što ova odbija. Posljednjih dana, kažu poljske i litavske pogranične službe, bjeloruski graničari manevarskim streljivom pucaju na granici, želeći izazvati odgovor poljskih i litvanjskih graničara, a tvrde da bjeloruski vojnici bacaju na granici petarde i dimne bombe kako bi izazvali zbrku i omogućili migrantima prelazak granice.
S približavanjem zime Lukašenko je u blagoj panici jer Bjelorusija nema sredstava za zbrinjavanje migranta, niti on želi izdvajati sredstva za izbjegličke kampove. Bjeloruski parlament nedavno je donio odluku da odbija i neće više primiti natrag migrante iz Poljske i Litve te da stavljaju izvan funkcije sporazum s EU o "readmisiji". Lukašenko se ne namjerava brinuti za migrante, on ih samo "dostavlja" na granicu. Kaže da je "Zapad sam kriv zbog ove situacije jer su im oni rasturili države" i Zapad je "razlog što oni bježe iz svojih domova" te navodi kako se on ne želi brinuti o migrantima jer su oni odgovornost EU.
Lukašenko optužuje Litvaniju i Poljsku zbog nemara i brutalnosti prema migrantima, a istovremeno neki bjeloruski nevladini izvori navode da stanje s migrantima na bjeloruskoj granici prijeti velikom humanitarnom krizom jer tamo za njih nema ama baš nikakvog smještaja, čak ni šatora, ni hrane, ni lijekova, ni adekvatne medicinske skrbi, ni zimske odjeće za one koji čekaju da se probiju u EU, a sve više ih se dovodi, iako je prolazak na europsku stranu sve teži. Litvanija je zatražila pomoć od Bruxellesa za gradnju prepreka i ograda, a njihova ministrica unutarnjih poslova Agne Bilotaite kaže da bi to moglo koštati čak 500 miliona eura, što je za Litvaniju strašan izdatak.
Poljski i mediji iz Litvanije, pozivajući se na službene izvore u svojim vladama, navode kako Bjelorusi migrante, prije nego što ih upute na granicu, kljukaju metadonom koji je pronađen u krvi nekoliko migranata koji su završili u tamošnjim bolnicama. Navode također da je posljednjih dana zbog pothlađenosti (temperature su u tom dijelu Evrope već oko nule), gladi, iscrpljenosti i umora umrlo nekoliko migranata, a Poljska i Bjelorusija međusobno se optužuju za odgovornost zbog toga.
Neovisni bjeloruski analitičar Vadim Možejk iz Bjeloruskog instituta za geostrateška istraživanja za Radio Slobodna Evropa rekao je da bi Bjelorusija ove zime mogla biti najveća žrtva Lukašenkove "migrantske politike" te da će mu se to vratiti poput bumeranga jer migranata stiže sve više, a EU ima sve bolje mehanizme kojima sprečava njihov prolazak na svoj teritorij. Uz to, bruxelleskih sankcija se ovakvom politikom neće riješiti.
