Weber: Neki potezi EU i SAD predstavljaju opasnost za BiH, Schmidt je napravio katastrofalan potez

Bodo Weber, njemački politički analitičar i viši saradnik Vijeća centra za politiku demokratizacije iz Berlina u razgovoru za Federalni radio se dotakao mnogih tema vezanih za BiH, odnos međunarodne zajednice prema BiH, te izmjenama Izbornog zakona, te izjavama visokog predstavnika Christiana Schmidta na prrošlosedmičnom simpoziju.

BiH je u svom habitusu još od tih nesretnih devedestih oslonjena na rad i djelovanje Međunarodne zajednice. Čini se da je situacija trenutnio o tom pitanju vrlo nejasna?

- Ja bih rekao da to što je tolika pozornost na gospodinu Schmidtu, ne treba da čudi. BiH je nakon petanest godina željna promjena u Međunarodnoj zajednici, željna  je te neke dosljednosti Zapada, jedinstvenosti. Kao što ste i rekli dosta je misterije od kad je Scmidt došao. Pitanje je i šta stoji iza kandidiranja njemačkog kandidata za visokog predstavnika. Sad već imenovanog visokog predstavnika. Dakle, imamo tu pozornost i te upitnike od Schmidtovog imena, a sad nažalost tu je i ova nesretna situacija nakon njegovog nastupa na simpoziju koji je zaista probudio ove prvobitne interpretacije koje su ga svrstavale negdje na stranu neke zagrebačke politike ili pozicije ili pozicije HDZ-a BiH. Moram reći da je Schmidt tih dana kad je stupio na dužnost početkom augusta, zaista vrlo dobro nastupio u izjavama, ali nažalost ono što je rekao prošli vikend na simpoziju zaista je bilo dosta nespretno i nesretno i zaista je ostavilo utisak da on staje na stranu političke pozicije Dragana Čovića i HDZ-a BiH. Nažalost, moram i to reći da sve što su pokušali od tada, njegov tim da ograniči štetu, samo su još dolili ulje na vatru i demantij je bio dosta problematičan. I onda skidanje tog video zapisa je zaista za mene katastrofalno. Pogrešan potez je sam  sebe staviti u poziciju da nešto krijete, na kraju ostaje utisak da on zaista zastupa određenu politiku i sad s obzirom na taj amaterski nastup, više nije ni bitno koju on poziciju zastupa nego zaista će se u daljem mandatu teško oprati od utiska koji je ostavio.

Da, zaista nakon Inzkovog djelovanja, gdje smo svjedočili kontinuiranoj probosanskoj politici Ureda visokog predstavnika ovo je sad zaokret. Došli smo u situaciju da se tražio stav Kabineta njemačke kancelarke. U BiH je trenutno goruća tema, šta će slijedeće uraditi Christian Schmidt. Posebno kad je riječ o Izbornom zakonu.

- Rekao bih da je Inzko stajao na strani odbrane države BiH i Dejtonskog mirovnog sporazuma što i jeste bio njegov mandat. On je dosta imao više moralni pristup nego politički pristup tako da je Schmidt možda u tom smislu napredak, ali zbog ove situacije i nakon nekih poteza SAD-a i EU u proteklih pola godine, čini se da se kad je riječ o Izbornom zakonu sad više ide kao nekom nacionalističkom pristupu i opcijama, a što bi bilo opasno za integritet i suverenitet i budućnost države BiH.

Šta to znači opasno, u političkom smislu naravno?

- Vidi se tačno po ovim pregovaračima, ambasadorima Sattleru i Nelsonu da im je više stalo da se postigne nekakav sporazun i to na uštrb suštine. A postizanje sporazuma na nacionalnim osnovama ide u pravcu zahtjeva HDZ-a BiH i Dragana Čovića.

A šta ako su takvi zahtjevi naša politička realnost, šta god mi misli od tome, a kad kažem mi, mislim na dio ljudi koji BiH vide drugačije, vide ju kao građanski uređenu? Već ste pomenuli djelomično u kojem smjeru ide traženje rješenja za Izborni zakon, no je li to onda neko srednje rješenje i nevezano za ustavne promjene?

- Da budemo jasni, ovdje se na početku pokušalo ono što HDZ BiH želi već petnaest godina, da se izmjeni suština ustavnog poretka i sistema BiH, a to je po svojoj suštini opasno, jer bi dalje vodilo ne samo do daljih podjela, već kao što rekoh to bi pomelo ustavnu strukturu BiH. Taj proces je zbog žestokog otpora kroz kritike djelomično zaustavljen pa je čak i Sattler pozvao na razum i da to moraju biti ograničene ustavne promjene. Naravno da u tom procesu Međunarodona zajednica ima odlučujuću ulogu i ako zaista BiH pretenduje ka euroatlanskim integracijama, Međunardona zajednica ne smije biti na strani nikakve političke opcije, niti unitarističke niti secesionističke niti troentitetske nego mora ostati doljedna svojim političkim principima.

U analizma stavova novog visokog predstavnika, koje smo imali priliku čuti, među ostalim stoji kako jedan međunarodni zvaničnik koji dolazi iz građanske europske države koja počiva na europskim principima, ne bi trebao da na bilo koji način doprinosi afirmaciji stavova nacionalističkih politika. No, stoji li to poređenje sa recimo Njemačkom, jer takvi stvovi su prisutni na bh potlitičkoj sceni i koliko god nekome to teško bilo, ne mogu biti ignorirani?

- Ja bih tu rekao tri stvari. Jedna je da BiH ne može u EU sa ovakvim ustavom, koliko god međunarodni zvaničnici o tome ćutali. To je prvo. Druga stvar su etnički kolektiviteti kao stvarnost BiH koju ne možemo ignorirati ni EU ni SAD. Smatram da ustavno rješenje mora biti značajno drugačije od postojećeg, jer nije problem što unutar njega konstitutivni narodi imaju prava već je problem nepostojanje ravnoteže između kolektivnih nacionalnih prava i prava pojedinaca i građana. I još na to sve nema funkcionalne države i demokratije. Mora se doći do ustavnog uređenje koje će uspostaviti balans i to na način da ne zadovoljavaju ni unitarizam ni secesionizam, a ni bilo kakve dodatne podjele. Do toga se ne može doći ovakvim pristupom djelomičnim već na čelu sa SAD-om i EU u potpunosti zaokrenuti novi proces.

Da li bi bilo očekivanije da Međunarodna zajednica više insistira na provedbi presuda međunarodnih sudova za ljudska prava?

- Tu i jeste problem, jer mi imamo već deset godina da Međunarodna zajednica posmatra kako su te presude postala platforma da se pregovara o političkim zahtjevima HDZ-a BiH koji s tim presudama nema ništa. Mora se naći balans. Moraju se naravno uzeti u obzir ratna dešavanja, ali kad gledate presudu Sejdić i Finci, ona upravo govori o tome da se mora naći balans između kolektivnih i individualnih prava u našem političkom sistemu. Dakle, ponavaljam moraju se uzeti u obzir i ratna dešavanja, ali je uredu imati tu pozitivnu diskriminaciju konstitutivnih naroda i da se ta kolektivna prava moraju smanjiti u odnosu na individualna građanska prava, jer mi sve više odmičemo od rata. Podsjetit ću, decenija je prošla od te presude još dalje smo od ratnog vremena i moramo tražiti novi balans koji će ići upravo suprotno od onog što traži HDZ, a na što je pristajući da s njim pregovara pristala i Međunarodna zajednica.

Ukoliko se dese izmjene Ustavnog zakona kako to traži HDZ BiH, da li bi to otvorilo pitanje besmisla postojanja i multietničkih stanaka, pozicije građana BiH koji nisu pripadnici niti jednog od tri konstitutivna naroda? To je pitanje, dilema koju je pomenuo potpredsjenik FBiH Milan Dunović u intervjuu za Federalni radio. A sad i iz dosadašnjih vaših teza, a i uzimajući u obzir našu političku stvarnost, možda bismo se mi trebali početi navikavati da će te izmjene doista ići u smjeru koji traži HDZ BiH?

- Ne, ne treba se u BiH privikavati na mogućnost da su zahtjevi gospodina Čovića legitimni. Ono što Čović traži je da se BiH pretvori u potpunosti u etnički sistem glasanja, a to je nemoguće. Ne može on segregirati Bosance i Hercegovce koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od tri naroda i njih reducirati na neku četvrtu grupu. Dakle ne govorimo samo o pitanju manjina, već pitanju građanskih prava šireg konteksta. EU i SAD bi se trebale vratiti izvornim principima i vladavini demokrtskih principa Zapada kako to traže i presude. Jer se sve ovo dešava zbog dugogodišnjeg strateškog odsustva Međunarodne zajednice iz procesa u BiH. A sad zarad toga da se postigne bilo kakav dogovor prodaju principe. To je neprihvatljivo i to će nas odvesti u dalje podjela, a u konačnici moguće i u raspad države.

Je li BiH na prekretnici i ako jeste jesu li predstojeći izbori ta prekretnica ili nešto možemo očekivati prije oktobra naredne godine?

- Prekretnica je potrebna. Visoki predstavnik bi u narednom periodu trebao biti oprezan u izjavama. Nažalost ovo do sad je vrlo nepromišljeno i nespretno, vjerujem da je došao sa dobrim namjerama, ali on očigledno po onom što smo do sad vidjeli ne poznaje BiH i nisam siguran da je tim oko njega drugačiji i da oni išta bolje poznaju situaciju. On bi trebao biti više oprezan šta i kako govori i da pokuša da shvati šta je problem u BiH, onako kako je to Inzko tumačio, u smislu da BiH treba braniti. Na taj način će učiniti da zapadna politika ode u pogrešnom smjeru kao što to radi sad pristankom na ovakve pregovore sa Čovićem.