Planinski lanac Anda, koji se proteže od Ekvadora do Argentine, ove godine zabilježio je historijsko niske nivoe snježnih oborina. Sušu koja traje već deset godina, naučni krugovi dovode u vezu s globalnim zatopljenjem.
Smanjenje snježnog pokrivača, odražava se i na nivou vode u rijekama.
"Zbog male količine oborina i povlačenja ledenjaka diljem tog područja, ona mjesta čija opskrba vodom ovisi o planinama najvjerovatnije će se suočiti s nestašicom", rekao je Ricardo Villalba, vodeći istraživač na argentinskom Institut za snijeg, ledenjake i studije o okolišu (IANIGLA).
Da podsjetimo, na južnoj hemisferi sada je zima, skijališta su ostala otvorena, no umjesto snijega s Anda, tu je umjetni snijeg.
"Andski ledenjaci, koji su između 2000-2010 ostali iste veličine ili su se čak i povećali, sada se ubrzano i dramatično povlače", ističe Villalba.
Evropski parlament proglasio je klimatsku i ekološku krizu, te se obvezao žurno poduzeti konkretne mjere potrebne za borbu protiv te prijetnje dok nije prekasno. Budući da su gubitak biološke raznolikosti i klimatske promjene međusobno povezani te negativno utječu jedan na drugog, i jednaka su prijetnja životu, iz Parlamenta poručuju, da je ta dva problema potrebno hitno rješavati zajedno. Jednako tako u Parlamentu su svjesni kako priroda propada brzinom i u razmjerima koji su dosad neviđeni u ljudskoj historiji.
Parlament naglašava da bi zaštićena područja trebala stvoriti ekološki dosljednu i reprezentativnu mrežu zaštićenih područja, koja se temelji na postojećim zaštićenim područjima; naglašava da se osim povećanja površine zaštićenih područja mora osigurati njihova kvaliteta, uključujući dostatnim financiranjem i provedbom jasnih i učinkovitih planova očuvanja, pravilnim upravljanjem, adekvatnim praćenjem, kontrolama i pravnom provedbom relevantnog zakonodavstva;
Također, iz Parlamentu ističu zaključke o bioraznolikosti od 16. oktobra 2020. u kojima se naglašava da se u okviru strože zaštite mogu dozvoliti određene ljudske aktivnosti koje su usklađene s ciljevima očuvanja zaštićenog područja, te pozivaju Komisiju da u suradnji s državama članicama razjasni koje se vrste ljudskih aktivnosti potencijalno mogu smatrati dopuštenima pod strogim statusom zaštite kada se prirodni procesi u osnovi ne remete, piše Jutarnji.
