Očekuje se da će dugotrajna nezaposlenost u 2021. godini u četiri najveće ekonomije eurozone porasti za 38 posto iznad razine prije covida-19, prije nego što u četvrtom tromjesečju blago padne, kaže se u Allianzovom istraživanju "Covid-19 godinu dana kasnije". Broj dugotrajno nezaposlenih u Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Španiji porast će s procijenjenog najnižeg broja od 4,8 miliona ljudi u prvom tromjesečju 2020. na 6,6 miliona u trećem tromjesečju 2021., prije nego dođe do laganog pada i stabilizacije na 6,5 miliona u četvrtom tromjesečju 2021., kaže se u istraživanju.
U četiri velike privrede eurozone, u periodu neposredno nakon početka pandemije, programe za očuvanje radnih mjesta koristilo je 25 miliona radnika. Zahvaljujući tim programima, pad zaposlenosti je unatoč naglom padu privrednog rasta bio tek nešto veći od onog iz 2019. godine, piše Hina. S druge strane, 13,7 miliona nezaposlenih u velikoj je mjeri ostalo bez mogućnosti pronalaženja posla te se očekuje da će šok na tržištu rada postati strukturni, a da će se nezaposlenost stabilizirati na povišenoj razini, stoji u istraživanju Allianza.
Budući da do zapošljavanja većih razmjera vjerovatno neće doći prije 2022., izgledi za ponovno zapošljavanje onih koji traže posao i dalje su nejasni. Velika većina radnika koji su ostali bez posla u prvoj polovini 2020. ili su bez posla biti u prvoj polovini te godine, borit će se za zaposlenje tokom idućih godinu dana. Uz to, kada započne privredni oporavak eurozone u drugom tromjesečju 2021., firme će davati prednost vraćanju svojih zaposlenika s dopusta nad zapošljavanjem novih.
"S obzirom na to da su izgubljena radna mjesta u 2020. uglavnom vezana za rutinska zanimanja, vidimo rizik da Evropa slijedi stope SAD-a gdje su 'oporavak bez smanjenja nezaposlenosti' i porast 'polarizacije tržišta rada' vjerovatno već postali nova norma u kontekstu veće stope tehnološkog usvajanja", priopćio je Allianz.
Povećana strukturna nezaposlenost neće imati samo negativan utjecaj na proizvodne kapacitete privrede, već će imati potencijal da pogorša već prevladavajuće političko nezadovoljstvo te potakne socijalne nemire, predviđa istraživanje Allianza. Kako bi se ublažio štetan utjecaj na tržište rada u eurozoni te strukturna nezaposlenost zadržala pod kontrolom, radnici moraju steći vještine potrebne za popunjavanje radnih mjesta u budućnosti.
Aktivne politike tržišta rada, s fokusom na brzo usavršavanje i ponovno osposobljavanje, bit će ključne za jačanje zapošljivosti radnika i za držanje pod kontrolom sve većeg jaza na tržištima rada između visoko i nisko kvalificiranih radnika, stoji u istraživanju. "Za sveobuhvatan pristup trebat će razmotriti više strukturnih oblika pomoći, uključujući reviziju obrazovnih sistema", sugerira Allianz u istraživanju.
