Temperature koje prelaze 30 stepeni i preko noći ne padaju ispod 25 stepeni i te kako utiču na funkcionisanje ljudskog organizma.
Usporenost, pad koncentracije, glavobolja, suženje vidnog polja i zbunjenost samo su neki od simptoma koji mogu da ukažu na dehidraciju.
U strahu od pojave ovog stanja mnogi ljudi se preventivno nalivaju vodom, unoseći tako u organizam prekomjernu količinu tečnosti, što također nije dobro za zdravlje.
Voda pokreće naš organizam i igra važnu ulogu u varenju, prenošenju nutrijenata do naših ćelija, eliminaciji otpada iz organizma, regulaciji tjelesne temperature…. Ali, kada je riječ o pravilnoj hidrataciji organizma postoji mnogo pogrešnih informacija u koje ljudi vjeruju. Ovo su najčešće zablude o dehidraciji.
1. Svakog dana moram da popijem 8 čaša vode
Koliko vode vam je potrebno na dnevnom nivou, zavisi od naših godina, građe, stila života i vremenskih prilika.
Stručnjaci kažu da je “magičan broj” pomoću kog se otkriva koliko vode nam je potrebno na dnevnom nivou 27. Podijelite svoju težinu sa brojem 27 i dobićete u litrima optimalnu količinu vode koju bi trebalo popiti na dnevnom nivou.
Ali, ne zaboravite da oko 20 posto naše dnevne potrebne za vodom možemo da zadovoljimo hranom poput paradajza, lubenice i krastavaca.
2. Kafa i čaj ne mogu da hidriraju organizam
Istina je da je kofein diuretik i da smo ranije često čuli da unošenjem jedne šolje kafe zapravo lišavamo organizam dvostruko veće količine tečnosti. Isto pravilo važi i za gazirane napitke, posebno za one sa kofeinom. U tu “crnu grupu” svrstan je i čaj sa kofeinom.
Veća količina kofeina u danima kada vladaju velike vrućine nije dobra, ali dvije do tri šoljice kafe ili čaja neće “izvući” iz organizma veće količine tečnosti. Jer, kad je toplo, svakako unosimo veću količinu vode i sokova, pa kafa ili čaj neće narušiti ravnotežu.
S druge strane, piće koje utiče na dehidraciju je alkohol. Zato uz svaku čašu koktela, piva ili vina obavezno popijte i čašu vode.
3. Vode nikad dosta
U strahu da će dehidrirati, neki ljudi tokom ljetnjih vućina unose mnogo veće količine vode nego što im je zaista potrebno.
Mnogi ne znaju da nalivanje vodom može preopteretiti bubrege i izazvati oticanje, vrtoglavicu i osjećaj nadutosti. Najvećem riziku su izloženi sportisti.
4. Što više vode, to manje grčeva
Grčevi u mišićima, posebno u listovima, češće se javljaju ljeti. Mnogi su uvjereni da je grčenje mišića rezultat nedovoljnog unosa tečnosti, ali nisu u pravu.
Glavni razlog grčenja mišića je umor i manjak magnezijuma u ishrani.
5. Boja urina mora da "vuče" ka bezbojnoj
Potpuno bezbojan urin zapravo bi mogao da bude znak da ste pretjerali sa unosom vode. Blago žuta boja je znak da organizam nije dehidrirao, pa nema potrebe da se nalivate vodom.
S druge strane, tamnija boja urina je alarm da organizmu nedostaje tečnosti.
