Dok javnost bruji o formiranju vlasti, sastancima i koalicijama, porezne institucije u zemlji objavili su da su prikupljeni rekordni prihodi. Istodobno, stanovništvo sve siromašnije.
Uprava za indirektno oporezivanje BiH u prošloj godini prikupila je gotovo 10 milijardi maraka. Kakvu korist građani imaju od poreznih prihoda?
Prihodi prevazišli rekordnu 2021. godinu
Devet milijardi i 926 miliona KM, prenosi BHRT. Toliko je u toku godine koju smo nedavno ispratili u BiH prikupljeno prihoda od indirektnih poreza.
Rasli su svi prihodi i u končanici prevazišli rekordnu 2021. godinu za milijardu i 480 miliona KM,ili 17,53%.
"Imali smo naravno rast cijena na svjetskom tržištu, povećanje uvoza. Samim tim su porasle i uvozne dadžbine. Međutim, pored toga je došlo i do rasta po PDV prijavi i prijavama.
To znači da je došlo do rasta prihoda od PDV-a u unutrašnjem prometu. Kada su u pitanju akcize takođe je zabiluježen rast", kaže Ratko Kovačević, portparol UIO BiH.
Od ovih iznosa privredi je vraćeno dvije milijarde i 99 milion. Ostalo je raspoređeno entitetima, distriktu i državi. Dok se vlasti hvale rekordnim prihodima građani, koji su plaćanjem skupljih roba i usluga punili te kase, nikada siromašniji.
"Ono što je urađeno u cijeloj Evropi od Poljske, Mađarske, Hrvatske gdje su smanjene akcize na gorivo, u Srbiji su zamrzli cijene na određeno vrijeme pa intervenisali iz robnih rezervi.
U Turskoj je PDV na osnovne životne namirnice smanjen na 1% samo radi evidentiranja. Mi smo jedina država koja je opljačkala svoje građane putem inflacije i PDV-a i ništa građanima nije vratila", kaže ekonomista Zoran Pavlović.
Bogate se na račun naroda
Država smo koja je iskoristila da se obogati na račun svog naroda, jer nije provela mjere kako bi ublažila rekordnu inflaciju, kaže on.
Privremeno zamrzavanje akciza ili smanjenje PDV-a na životne namirnice jesu bile mjere u evropskim zemljama. Ali, naši političari opredijelili su se da ih sliju u budžete kojima će uglavnom finansirati glomaznu administraciju .
Imamo očito igorantski odnos vladajućih struktura u BiH, dodaje sociolog Vladimir Vasić.
"Čini mi se da je to jako teško promijeniti u BiH obzirom da bi trebalo barem da mijenjamo kolektivnu svijest. Počevši od nas običnih građana, pa onda da utičemo na čitav sistem", kaže Vasić.
Uprkos ignorantskom odnosu vlasti, građani iako imaju priliku na izborima još ne kažnjavaju takvu politiku, slažu se stručnjaci.
Možda i zato, dodaju, što im veoma vješto tempiraju zapaljivu retoriku koja po oprobanom receptu skreće pažnju sa svakodnevnih problema.
