Postoje mnoge stvari koje možemo naučiti iz japanske kulture i filozofije, a koje pomažu da živimo sretniji i ispunjeniji život. Japanci su svjesni fokusiranja na sadašnji trenutak, pronalaženja smisla, njegovanja zahvalnosti ili prakticiranja brige o sebi. U nastavku predstavit ćemo vam 10 prekrasnih japanskih životnih lekcija koji vas mogu nadahnuti da prigrlite sretan i zdrav život.
Ikigai: Razlog postojanja
Ikigai je japanski koncept koji se otprilike prevodi kao "razlog postojanja" ili "ono što život čini vrijednim življenja". Na japanskom 'ikigai' znači definirati i prakticirati svoju svrhu u životu. Drugim riječima, razlog zbog kojeg ustajete ujutro. To je ideja da svako ima nešto oko čega je strastven i što mu donosi radost te da prateći tu strast mogu pronaći smisao i ispunjenje u svom životu. Neki ljudi to smatraju svojom strašću, misijom, pozivom ili pozivom.
Kaizen: Stalno poboljšanje
Na japanskom, "kaizen" je riječ koja znači kontinuirano poboljšanje ili mijenjanje na bolje. Riječ je o osobnoj je i poslovnoj filozofiji koja nastoji stalno poboljšavati učinkovitost i djelotvornost na svim razinama poslovanja. Često se povezuje s konceptom "malih koraka", jer potiče ljude na redovne male, postupne promjene i poboljšanja, umjesto pokušaja velikih, dramatičnih promjena odjednom.
Oubaitori: Ne uspoređuj se s drugima
Drevni japanski idiom oubaitori dolazi od riječi za četiri stabla koja cvjetaju u proljeće: cvjetovi trešnje, breskve, šljive i marelice. Svaki cvijet cvjeta u svoje vrijeme, a značenje iza idioma je da svi rastemo i cvjetamo vlastitim tempom, stoga se nikada ne bismo trebali uspoređivati s drugima.
Wabi-Sabi: Divljenje nesavršenosti
Japanska estetika "wabi-sabi" znači pronalaženje ljepote u onome što je nepostojano i nesavršeno. Drugim riječima, to je zen budistički koncept ljepote sagledan kroz uvažavanje nesavršenosti u prirodi u kojoj je sve nepostojano. Filozofija njeguje sve što je autentično priznajući tri osnovna načela: ništa nije trajno, ništa nije dovršeno i ništa nije savršeno. U osobnom smislu, to znači ljubazno prihvaćanje vlastitih i tuđih mana.
Mottainai: Ne rastrošnosti
Japanski izraz "mottainai" najbolje se može prevesti kao predobar da bi se trošio i odnosi se na uvjerenje da sve zaslužuje poštovanje i zahvalnost te je stoga važno iskoristiti njegov puni potencijal. To je filozofija koja naglašava važnost ne rasipanja resursa, bilo da se radi o hrani, vodi, energiji ili vremenu. Često se koristi za izražavanje osjećaja žaljenja zbog neiskorištenja nečega do kraja ili zbog toga što se o nečemu nije dobro brinulo. Koncept je dobro prihvaćen od strane ekologa jer pomaže ljudima da prepoznaju vrijednost resursa i stoga ih ne rasipaju, kao i ideje smanjenja, ponovne upotrebe i recikliranja.
Mono no aware: Življenje u trenutku
Doslovno prevedeno, Mono no aware znači "patos stvari" ili "dirljivost postojanja“, ali također se prevodi kao imati empatiju prema stvarima - drugim riječima, ono što je prolazno. To je osjećaj gorke slatkoće koji proizlazi iz prolaznosti vremena i prolaznosti svih stvari. Mono no aware često se koristi za opisivanje iskustva gledanja nečeg lijepog, poput cvijeta u cvatu, i spoznaje da će na kraju uvenuti i umrijeti. Mono no aware je koncept koji se temelji na pažnji i uvažavanju, jer potiče ljude da budu svjesni prolazne prirode života i da njeguju ljepotu i radost koje se mogu pronaći u sadašnjem trenutku.
Kintsugi: Umijeće zlatnog popravka
Japanska umjetnička forma koja se naziva "kintsugi", što znači zlatno putovanje i "kintsukuroi", što se odnosi na zlatni popravak, najčešće se povezuje s popravljanjem slomljene keramike zlatnim ili srebrnim lakom. Rezultat je zadivljujući objekt zahvaljujući slavljenju njegovih nedostataka. Praksa kintsugija proizlazi iz koncepta wabi-sabija u kojem se nesavršenosti smatraju vrijednima divljenja. Samo ime se odnosi na zlatna putovanja koja svi imamo pa nam ova perspektiva može pomoći da prigrlimo vlastite mane kao ukrase koji stvari i ljude čine još ljepšima. Mnogi su umjetnici bili inspirirani tim konceptom i kanalizirali su ovu umjetničku formu u svom radu.
Gaman: Sve o izdržljivosti
Gaman se grubo prevodi kao "izdržljivost" ili "ustrajnost". Često se smatra ključnom vrlinom u japanskoj kulturi i često se povezuje sa stoicizmom, otpornošću i odlučnošću. Odnosi se na sposobnost podnošenja izazovnih situacija bez prigovaranja ili odustajanja. Gaman se često koristi za opisivanje osobe koja je u stanju izdržati poteškoće ili nedaće bez gubitka osjećaja svrhe. U tom smislu, Gaman se može promatrati kao oblik mentalne i emocionalne snage, jer omogućuje ljudima da nastave čak i kada su stvari teške.
Shikata ga nai: Prihvaćanje i otpuštanje
Shikata ga nai japanska je fraza koja otprilike znači "nema se što učiniti". Često se koristi za izražavanje osjećaja rezignacije ili prihvaćanja u teškoj ili frustrirajućoj situaciji. Slično je frazi "što bude bit će". Izraz se često koristi kada osoba prepoznaje da postoji problem ili izazov koji se ne može promijeniti ili popraviti, te da je najbolji način djelovanja prihvatiti situaciju i krenuti dalje. U tom smislu, shikata ga nai može se promatrati kao oblik prihvaćanja i otpornosti, jer potiče ljude da odustanu od stvari koje ne mogu kontrolirati i da se usredotoče na ono što mogu učiniti kako bi krenuli naprijed.
Yuugen: Gledanje ljepote u nevidljivom
Yuugen je japanski koncept koji se grubo prevodi kao "misterij" ili "dubina". Riječ je o osjećaju čuđenja ili strahopoštovanja koji se doživi kada se susretnemo s nečim što je duboko ili duboko dirljivo. Yuugen je povezan s idejom da postoji skrivena ili nevidljiva dimenzija svijeta, koja je izvan našeg svakodnevnog razumijevanja. Ako smo otvoreni ovom otajstvu, možemo doživjeti dublji osjećaj povezanosti i značenja. Yuugen se ponekad može promatrati kao oblik duhovne ili emocionalne dubine, budući da potiče ljude da gledaju izvan površine stvari i da traže dublje značenje i razumijevanje.
